Alimentacija nije poklon, već obaveza

Procjenjuje se da u našoj zemlji više od 100.000 roditelja svakodnevno snosi sav finansijski teret odgoja djece bez ikakvog ili uz minimalno učešće drugog roditelja. Prema procjenama udruženja jednoroditeljskih porodica u BiH, između 70 i 80 posto roditelja ne plaća alimentaciju ili to čini neredovno. Tek manje od 10 posto redovno izmiruje svoje obaveze prema djeci. U RS-u je, uspostavljanjem alimentacionog fonda, riješeno i pitanje alimentacija. U Federaciji BiH nema pomaka.

Nemoguća misija

U Republici Srpskoj pitanje alimentacije riješeno je usvajanjem i početkom primjene Zakona o privremenom izdržavanju djece, čime je osnovan Alimentacijski fond (u okviru Fonda za dječiju zaštitu RS-a). Dijete u RS-u, nakon ispunjavanja zakonskih uslova, ne mora čekati da se završi naplata od dužnika.

- Samo neplaćanje alimentacije nije krivično djelo, ali teško zanemarivanje djeteta je krivično djelo za koje je predviđena zakonska kazna do tri godine. Kod nas u RS-u, opet pod uticajem i djelovanjem našeg udruženja, došlo je do prvih osuđujućih presuda, a onda nakon toga i do uspostavljanja Alimentacionoig fonda, kaže nam Snežana Stojanović iz Udruženja jednoroditeljskih porodica Iskra Istočno Sarajevo.

Dodaje kako ne postoji neko logično objašnjenje niti opravdanje zašto do sada fond nije uspostavljen na nivou cijele BiH, da se zaštite djeca.

- Treba stalno naglašavati da ta alimentacija nije za roditelja koji ima starateljstvo, nego upravo dijete, pojašnjava Snežana.

Za brojne porodice u Federaciji BiH naplata alimentacije i dalje je nemoguća misija. Presuda postoji, ali novca nema. Nahira Vardo je samohrana majka. Nakon godina nasilja razvela se, a sud je 2021. godine odredio da otac njenog djeteta plaća mjesečne alimentacije. Novac, kaže, još ne dobija.

- Šta da kažem? I ja sam ogorčena. Koliko god sam ja dužna, i otac je dužan da plaća i izdržava djecu. Ja čekam od 2021, kada sam se razvela, a on je iz zatvora doveden na razvod, zbog nasilja u porodici. Sud je odredio stotinu maraka po djetetu, na troje djece. Sve troje djece tada je bilo maloljetno. I od 2021. do 2026. nije nikada marke dao, govori nam Nahira Vardo.

U Federaciji BiH još ne postoji alimentacioni fond zbog dugogodišnjeg kašnjenja u izmjenama i dopunama Porodičnog zakona FBiH, nedostatka političke volje, te neriješenih fiskalnih i finansijskih mehanizama o tome ko bi i kako punio taj fond.

- Ne mogu dati jednostavan odgovor. Ono što bi bilo suštinska rečenica ovdje je da je riječ o ogromnoj neodgovornosti sistema, ali ako ćemo adresirati - odgovorni su Vlada Federacije, odnosno ministarstva rada i socijalne politike, pravde i finansija. To nije pitanje koje se provlači zadnje dvije-tri godine. Mi iz različitih komisija smo pokušavali aktuelizirati pitanje alimentacionog fonda, čak i nudili neka rješenja kao zastupnici, međutim, od 2014, kada se o tome glasno pričalo, nema pomaka, ističe Alma Kratina, zastupnica DF-a u PDFBiH.

Sistem u FBiH i dalje se oslanja gotovo isključivo na privatnu inicijativu roditelja koji traži izdržavanje i provođenje sudskih odluka preko sudskih izvršenja, dok mehanizam da država prvo isplati novac djetetu, pa ga kasnije potražuje od dužnika nije zakonski implementiran. To je na svojoj koži najbolje osjetila Nahira.

- Gdje god odem da kažem, i u socijalno i bilo gdje, kako ne plaća alimentaciju, a ja ne mogu sama izdržavati djecu jer nisam psihički dobro, oni meni odgovore da nemaju od čega njemu da odbijaju. Ne radi u firmi, nema ništa na sebi i uvijek isto, priča nam Nahira.

Osim inicijativa nekih od federalnih zastupnika, niko se nije ozbiljno bavio alimentacijom u FBiH.

Novi zakon

- Istina, Vlada je u proteklom mandatu obećala da će se ozbiljno pozabaviti pitanjem izmjena ili donošenjem novog porodičnog zakona, a u sklopu tog novog porodičnog zakona bilo bi nedopustivo da nije riješeno pitanje alimentacionog fonda. Ali, kao što se vidjeli, nije došlo do izrade novog porodičnog zakona i taj važni zadatak nas čeka u narednom periodu. Mislim da se ponovo s punim pravom u javnosti to pitanje postavlja i da su građani ogorčeni zašto to nije riješeno, naglašava Kratina.

Smatra da se, u interesu osjetljivih kategorija, posebno djece koja nemaju osnovna sredstva za život, ovo pitanje mora riješiti.

- Ja samo mogu reći u svoje ime da će to biti jedno od pitanja koje ću kao kao zastupnica u novom sazivu kao prvo postaviti, obećava Kratina.

Sudovi u praksi najčešće dosuđuju između 150 i 300 KM mjesečno. Ovakve sume ne pokrivaju ni osnovne mjesečne potrebe djeteta za hranom, odjećom i školovanjem. Mnogi roditelji rade na crno, prijavljeni su na minimalnu platu ili prepisuju imovinu na druge osobe kako bi izbjegli prinudnu naplatu.