Najbolja jutarnja rutina nije ona najduža, već ona koja vam odgovara

O.Z. |
Umjesto da dan započinjete dugim spiskom obaveza, stručnjaci savjetuju da uvedete male promjene koje odgovaraju vašim potrebama i ritmu života
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uJutro često predstavljamo kao priliku za novi početak, ali i kao svojevrsnu trku s vremenom.
Od ranog ustajanja i vježbanja do meditacije, čitanja i planiranja dana, savjeti o savršenoj jutarnjoj rutini nerijetko stvaraju dodatni pritisak, iako bi njihova svrha trebala biti upravo suprotna pomoći nam da dan započnemo mirnije.
Ipak, ne postoji univerzalna formula za dobro jutro. Najbolja rutina nije ona koju slijede poznate osobe ili koju svakodnevno gledamo na društvenim mrežama, već ona koju možemo prilagoditi vlastitim navikama, obavezama i potrebama.
Ne mora svako jutro izgledati isto
Kako navodi Emily Boynton u tekstu objavljenom na portalu Right as Rain Univerziteta Washington, jutarnje navike mogu pomoći da se usmjerimo na vlastito zdravlje i dobrobit, ali samo ako ih ne pretvorimo u još jednu obavezu koju moramo ispuniti.
Dr. Sona Bhatti, ljekarka porodične medicine koja radi u okviru UW Medicine, ističe da jutarnja fizička aktivnost može doprinijeti budnosti, dok izbjegavanje telefona i ekrana neposredno nakon buđenja može pomoći u smanjenju stresa. Vježbe svjesnosti, s druge strane, mogu doprinijeti osjećaju smirenosti.
Ipak, važno je pronaći ono što odgovara pojedincu. Rutina koja jednoj osobi donosi osjećaj kontrole i zadovoljstva drugoj može predstavljati dodatni izvor opterećenja.
Lauren Graham, biopsihologinja koja na Univerzitetu Washington predaje o stresu, suočavanju s izazovima, postavljanju ciljeva i promjeni ponašanja, naglašava da jutarnja rutina ne bi trebala izgledati jednako za sve.
Umjesto preuzimanja navika poznatih ličnosti, influensera ili uspješnih poslovnih ljudi, preporučuje da se zapitamo šta zapravo želimo promijeniti. Nekome je cilj da jutro provede bez žurbe, nekome da ima više vremena za doručak, a nekome da prije početka radnog dana pronađe nekoliko minuta za sebe.
Male promjene lakše postaju navika
Jedna od najčešćih grešaka prilikom uvođenja novih navika jeste pokušaj da se sve promijeni odjednom. Umjesto velikih planova, Graham savjetuje da počnemo od najmanjih mogućih koraka.
To može biti jedna minuta meditacije, kratko istezanje nakon ustajanja, zapisivanje jedne stvari na kojoj smo zahvalni ili nekoliko minuta provedenih uz kafu bez gledanja u telefon.
Takve promjene možda djeluju neznatno, ali upravo njihova jednostavnost olakšava da ih ponavljamo i postepeno pretvorimo u dio svakodnevice.
Važno je i prepoznati vlastiti napredak. Svaki put kada uspijemo ispoštovati malu odluku koju smo donijeli, stvaramo osjećaj zadovoljstva koji može dodatno učvrstiti novu naviku. Dijeljenje tih malih uspjeha s prijateljima također može biti dodatni podsticaj.
Ne kažnjavajte sebe zbog lošeg jutra
Uvođenje rutine ne znači da svaki dan mora početi prema unaprijed utvrđenom rasporedu. Nekada ćemo prespavati alarm, preskočiti vježbanje ili jednostavno nemati energije za planirane aktivnosti. To ne znači da smo podbacili.
Graham upozorava da pretjerana samokritičnost može otežati promjenu ponašanja. Mnogo je korisnije usmjeriti se na jednu naviku, a zatim joj, kada postane dio svakodnevice, postepeno dodavati nove.
Pozitivne afirmacije, zahvalnost i svjesno uživanje u malim svakodnevnim trenucima mogu biti dio tog procesa. Najvažnije je, ipak, ne stvarati dodatni osjećaj krivice kada planovi ne uspiju.
Jutarnja rutina ne mora biti savršena, niti svaki dan mora početi u zoru. Ponekad je dovoljno ustati nekoliko minuta ranije, otvoriti prozor, popiti kafu u miru ili jednostavno sebi dopustiti da dan započne bez žurbe.


Komentari (1)
Uvijek se zaletim s planiranjem neke savršene rutine, pa odustanem čim jedan dan nešto ne ispoštujem. Zato mi se baš sviđa ovaj pristup s malim koracima.