Pet kultnih romana naučne fantastike koji su savršeni od prve do zadnje stranice

Mnogo prije nego što su svemirska putovanja, vremenske mašine i napredna tehnologija postali uobičajeni motivi u književnosti i na filmu, pisci naučne fantastike zamišljali su svjetove koji su daleko nadilazili mogućnosti njihovog vremena. Neki od njihovih romana nastali su prije više od jednog stoljeća, ali pitanja koja postavljaju o čovjeku, društvu i tehnologiji nisu izgubila na značaju.

Posebno je zanimljivo što su pojedini autori predvidjeli pojave koje će tek decenijama kasnije postati dio svakodnevnog života. Njihova djela nisu ostala upamćena samo zbog neobičnih izuma i fantastičnih svjetova nego i zbog načina na koji istražuju ljudsku prirodu. Među djelima koja su obilježila razvoj naučne fantastike posebno se izdvaja pet romana. Od priče o naučniku koji je stvorio život, preko putovanja galaksijom i pustinjskih planeta, do društava u kojima su knjige zabranjene ili je historija krenula potpuno drugačijim tokom, svaki od njih na poseban način istražuje čovjeka i svijet koji ga okružuje.

Prema preporuci knjižaraOvo su knjige koje će vam popraviti raspoloženje tokom hladnih dana

Frankenstein (1818) - Mary Shelley

Jedno od najranijih djela koje je otvorilo prostor naučnofantastičnoj književnosti nastalo je iz mašte tada osamnaestogodišnje Mary Shelley. Roman „Frankenstein“ prati mladog naučnika Victora Frankensteina, opsjednutog idejom stvaranja života. Nakon godina proučavanja nauke uspijeva oživjeti biće sastavljeno od ljudskih ostataka.

Međutim, umjesto da preuzme odgovornost za svoje otkriće, Victor je užasnut onim što je stvorio i napušta ga. Prepušteno samo sebi, stvorenje pokušava razumjeti svijet u kojem se našlo. Tajno posmatra jednu porodicu i tako uči govoriti, čitati i razumjeti ljudske emocije. Ipak, svaki pokušaj približavanja drugim ljudima završava odbacivanjem zbog njegovog zastrašujućeg izgleda. Usamljenost i bijes na kraju ga navode da potraži svog tvorca, što dovodi do tragičnog sukoba između njih dvojice.

Iako se „Frankenstein“ najčešće smatra klasikom gotičkog horora, njegova naučna i filozofska pitanja učinila su ga jednim od prvih romana koji su istraživali teme karakteristične za naučnu fantastiku. Shelley kroz Victorovu priču otvara pitanje odgovornosti za naučna otkrića i posljedica tehnološkog napretka koji nije praćen razmišljanjem o njegovim etičkim granicama. Upravo zbog toga roman ostaje aktuelan i danas, kada nove tehnologije nastaju brže nego što društvo uspijeva sagledati njihove posljedice.

Autostoperski vodič kroz galaksiju (1979) - Douglas Adams

Douglas Adams u romanu „Autostoperski vodič kroz galaksiju“ polazi od sasvim običnog problema, a zatim ga pretvara u jednu od najneobičnijih avantura naučnofantastične književnosti. Glavni junak Arthur Dent suočava se s rušenjem vlastite kuće zbog izgradnje obilaznice. Međutim, njegov prijatelj Ford Prefect zna da Zemlju očekuje mnogo veća katastrofa. Ubrzo se pojavljuju Vogoni, koji uništavaju cijelu planetu, a Arthur započinje nepredvidivo putovanje svemirom. Na tom putu susreće se s nizom apsurdnih situacija, neobičnih likova i događaja koji prkose zdravom razumu.

Upravo je humor jedan od najprepoznatljivijih elemenata Adamsovog romana. Pisac uspijeva povezati svakodnevne frustracije s kosmičkim katastrofama, stvarajući priču u kojoj se naizgled besmislene situacije smjenjuju potpuno prirodno. Čak se i velikim filozofskim pitanjima, poput smisla života, pristupa kroz humor, a čuveni odgovor na jedno od najvažnijih pitanja čovječanstva namjerno je razočaravajući.

Iza komičnih događaja krije se jednostavna ideja da život ne mora uvijek imati veliko i jasno objašnjenje te da se ljudi često moraju prilagođavati njegovim nepredvidivim okolnostima. Spoj svemirskog apsurda, britanskog humora i prepoznatljivih ljudskih problema učinio je ovo djelo jednim od najpoznatijih klasika žanra.

Dina (1965) - Frank Herbert

Roman „Dina“ Franka Herberta postao je jedno od najutjecajnijih ostvarenja naučne fantastike, a novu popularnost stekao je zahvaljujući filmskim adaptacijama reditelja Denisa Villeneuvea. Priča prati Paula Atreidesa i njegovu porodicu, koji dolaze na Arrakis, opasnu pustinjsku planetu na kojoj se nalazi najvredniji resurs u galaksiji, poznat kao začin. Ono što se u početku čini kao važna prilika za porodicu Atreides brzo prerasta u borbu za opstanak. Porodica se nalazi između moćnih neprijatelja i složenih političkih sukoba, dok Paul počinje sanjati neobične snove koji nagovještavaju budućnost koju još ne razumije.

Posebna vrijednost Herbertovog romana nalazi se u pažljivo osmišljenom svijetu Arrakisa. Na toj planeti svaki element ima svoju ulogu. Nestašica vode određuje način života, odijevanja i preživljavanja Fremena, stanovnika pustinje. Začin nije samo dragocjena supstanca nego i sredstvo političke i ekonomske moći, jer kontrola nad njim omogućava utjecaj na putovanja galaksijom. Čak su i ogromni pustinjski crvi sastavni dio složenog ekosistema planete.

Herbert od samog početka budi interesovanje za Paula, posebno kroz iskušenje kojem je izložen i nagovještaje njegovih neobičnih sposobnosti. Iako je roman zahtjevan zbog brojnih detalja, političkih odnosa i pravila izmišljenog svijeta, upravo ta složenost čini istraživanje Arrakisa zanimljivim.

Fahrenheit 451 (1953) - Ray Bradbury

U distopijskom romanu „Fahrenheit 451“ Ray Bradbury zamišlja društvo u kojem vatrogasci ne gase požare nego spaljuju knjige. Glavni junak Guy Montag jedan je od njih. U početku ne dovodi u pitanje svoj posao niti način života, sve dok ne upozna tinejdžerku Clarisse.

Njena jednostavna pitanja potiču ga da prvi put ozbiljnije razmisli o svijetu u kojem živi. Prekretnica nastupa kada Montag svjedoči postupku žene koja odbija napustiti svoje knjige i odlučuje ostati uz njih. Nakon tog iskustva počinje tajno uzimati knjige iz kuća u koje dolazi i preispitivati razloge zbog kojih ih društvo smatra opasnim.

Bradburyjev zamišljeni svijet ispunjen je ogromnim televizijskim ekranima, neprekidnom zabavom i ljudima koji sve manje vremena posvećuju samostalnom razmišljanju. Posebno je zanimljivo što stanovnike tog društva nije uvijek potrebno prisiljavati da prestanu čitati.

Oni su toliko naviknuti na stalnu zabavu i odvraćanje pažnje da kritičko razmišljanje postaje napor koji radije izbjegavaju. Zbog toga roman danas dobija dodatno značenje u vremenu društvenih mreža, beskonačnog pregledavanja sadržaja, kratkih videosnimaka i pametnih telefona koji neprestano zahtijevaju pažnju.

Bradburyjevo upozorenje nije usmjereno isključivo protiv tehnologije, nego protiv gubitka radoznalosti i sposobnosti ljudi da postavljaju pitanja. Kada društvo prestane preispitivati informacije i odluke koje mu se nameću, nestaje i mogućnost pozivanja na odgovornost onih koji donose odluke.

Čovjek u visokom dvorcu (1962) - Philip K. Dick

Šta bi se dogodilo da su nacistička Njemačka i carski Japan pobijedili u Drugom svjetskom ratu? Na tom pitanju Philip K. Dick gradi roman „Čovjek u visokom dvorcu“, jedno od najpoznatijih djela alternativne historije.

Radnja se odvija 1962. godine, u Sjedinjenim Američkim Državama koje su podijeljene između dvije pobjedničke sile. Nacisti kontroliraju istočni dio zemlje, Japan upravlja zapadnim područjima, dok se između njih nalazi nestabilna Neutralna zona. Međutim, u tom svijetu pojavljuje se zabranjena knjiga koja opisuje potpuno drugačiju historiju, onu u kojoj su Saveznici pobijedili u Drugom svjetskom ratu. Postojanje takve knjige navodi likove da preispituju stvarnost u kojoj žive i mogućnost da njihov svijet nije jedina verzija historije.

Dick posebnu pažnju posvećuje svakodnevnom životu u okupiranoj Americi. Na zapadu zemlje, pod japanskom upravom, Amerikanci sakupljaju stare američke predmete kao antikvitete, dok su japanski običaji postali sastavni dio društva. Promjene su vidljive u ponašanju ljudi, njihovim vrijednostima i odnosima, čime pisac pokazuje koliko politička vlast može oblikovati identitet jednog društva. Među važnim likovima nalazi se Juliana Frink, Amerikanka odrasla pod japanskom vlašću, koja se uključuje u misteriju povezanu sa zabranjenom knjigom.

Istovremeno, japanski trgovinski zvaničnik Nobusuke Tagomi pokušava uskladiti vlastita uvjerenja s političkom pozicijom koju zauzima. Njihove priče otkrivaju društvo s vlastitim pravilima, tenzijama i pitanjima identiteta. Umjesto jednostavnog prikaza svijeta u kojem su pobjednici Drugog svjetskog rata zamijenili uloge, Dick stvara složenu alternativnu stvarnost u kojoj se historija, politika i lični izbori neprestano prepliću.