Ovih 10 knjiga mijenjalo je fantastiku godinama prije Gospodara prstenova

Kada se spomene fantasy književnost, prva asocijacija mnogima je Gospodar prstenova, čuvena trilogija britanskog pisca J. R. R. Tolkiena. Njegovo Međuzemlje, naseljeno hobitima, vilenjacima, čarobnjacima i drugim fantastičnim bićima, postalo je jedan od najpoznatijih izmišljenih svjetova u historiji književnosti. Međutim, mnogo prije nego što je 1954. godine objavljena prva knjiga Gospodara prstenova, pisci su već stoljećima stvarali čarobna kraljevstva, opisivali sukobe mitskih bića i istraživali granice između stvarnog i natprirodnog.

Tolkien nije izmislio fantasy žanr, iako je svojim djelima presudno utjecao na njegov savremeni oblik. Inspiraciju je pronalazio i u književnosti prethodnih generacija, a pojedine knjige nastale tokom 19. i početkom 20. stoljeća sadrže motive koji će kasnije postati nezaobilazni elementi epske fantastike. Među njima su priče o besmrtnim vladaricama, vilinskim princezama, začaranim šumama, izgubljenim civilizacijama i herojima koji kreću na opasna putovanja.

Klasična priča kultnog autoraZašto trebate pročitati „Zov Cthulhua“ i upoznati užas ravnodušnog svemira

1. The Princess and the Goblin - George MacDonald (1872)

U planinama koje okružuju dom princeze Irene krije se podzemni svijet nastanjen goblinima. Dok stanovnici površine žive nesvjesni opasnosti, podzemna bića pripremaju napad. Irene pomoć pronalazi u Curdieju, dječaku čiji je otac rudar. Njegovo poznavanje podzemnih prolaza pokazuje se jednako važnim kao čarobna nit koju princeza dobija od svoje tajanstvene čukunbake.

Njihova avantura nije samo priča o borbi protiv čudovišta, već i o povjerenju, prijateljstvu i hrabrosti. Nijedno od dvoje djece ne može samo savladati prepreke koje im se nađu na putu. George MacDonald među prvim je piscima koji su u fantastične svjetove utkali složene moralne poruke. Njegovi goblini, začarani predmeti i opasni podzemni prolazi podsjećaju na elemente koji će se mnogo kasnije pojaviti u Tolkienovim djelima.

Tolkien je MacDonaldove priče čitao tokom djetinjstva. Iako je u kasnijim godinama imao podijeljeno mišljenje o njegovom stvaralaštvu, sličnosti između njihovih fantastičnih svjetova ostale su predmet književnih poređenja.

2. Lud-in-the-Mist - Hope Mirrlees (1926)

Zamislite grad u kojem je gotovo zabranjeno govoriti o magiji, iako se iza njegovih granica nalazi čitav vilinski svijet. Upravo takvo mjesto je Lud-in-the-Mist, bogati grad u zemlji Dorimare. Njegovi stanovnici nastoje potisnuti sve što ih podsjeća na susjednu Vilinsku zemlju, ali natprirodno ipak pronalazi put u njihov svakodnevni život.

Poseban problem predstavlja krijumčarenje vilinskog voća, čiji utjecaj izaziva nemir među stanovnicima. Kada posljedice stignu i do porodice gradonačelnika Nathaniela Chanticleera, sukob između racionalnog svijeta i magije postaje ličan.

Hope Mirrlees u ovom romanu istražuje društvene norme, potisnutu prošlost i roditeljske strahove. Magija nije predstavljena ni kao isključivo dobra ni kao potpuno opasna sila. Vilinska zemlja simbolizira želje i iskustva koja uređeno društvo ne može lako prihvatiti. Upravo zbog toga roman se razlikuje od tradicionalnih priča o borbi junaka protiv zlikovaca. Umjesto ratova i velikih bitaka, u središtu su svakodnevni život, porodični odnosi i misterija koja postupno narušava privid društvenog reda.

3. The King of the Golden River – John Ruskin (1841/1851)

Pohlepa i dobrota suprotstavljene su u priči o dječaku Glucku i njegovoj dvojici okrutne starije braće. Njihova sebičnost dovodi do propasti nekada plodne doline, a susret s natprirodnim kraljem otvara mogućnost da se planinska rijeka pretvori u zlato.

Međutim, bogatstvo nije jedino što junaci mogu pronaći. Njihovi postupci otkrivaju razliku između želje za materijalnim dobitkom i spremnosti da se pomogne drugima. John Ruskin napisao je ovu priču 1841. godine, a objavljena je deset godina kasnije. Iako nije riječ o romanu pune dužine, djelo je ostavilo značajan trag u razvoju književne fantastike.

Posebno se izdvaja način na koji su prirodni elementi uključeni u radnju. Planine, voda i vremenske prilike nisu samo pozadina, nego aktivno učestvuju u oblikovanju sudbine likova. Sličan odnos prema prirodi može se pronaći i u Tolkienovom Međuzemlju, gdje krajolik, geografija i odnos prema okolišu imaju važnu ulogu u razvoju priče.

4. The Crock of Gold – James Stephens (1912)

Šta se događa kada se irska mitologija susretne s grčkim bogovima, filozofijom i svakodnevnim ljudskim problemima? Odgovor donosi roman The Crock of Gold, u kojem leprekoni, bogovi i filozofi dijele isti neobični svijet.

Jedna od glavnih priča prati šumskog filozofa čiji se život zapliće u događaje povezane s ukradenim vilinskim blagom i dolaskom grčkog boga Pana. Istovremeno se razvija priča o nadmetanju Pana i irskog božanstva Angusa Óga.

Roman obiluje razgovorima, nesporazumima i natprirodnim intervencijama. Čak i naizgled nevažni sukobi mogu izazvati neočekivane posljedice. James Stephens spojio je različite mitološke tradicije u jedinstven književni svijet, dajući poznatim božanstvima i narodnim predanjima nove uloge. Takvo povezivanje mitologije sa svakodnevicom danas je česta pojava u fantasy književnosti, ali početkom 20. stoljeća predstavljalo je znatno drugačiji pristup.

5. She: A History of Adventure – H. Rider Haggard (1887)

Mnogo prije Tolkienovih besmrtnih bića i vladara čija moć traje stoljećima, H. Rider Haggard napisao je roman o tajanstvenoj kraljici koja prkosi prolasku vremena. Priča prati Horacea Hollyja i Lea Vinceyja, koji na osnovu drevnog natpisa kreću na putovanje u Afriku.

Ondje susreću Ayeshu, moćnu vladaricu poznatu kao Ona-kojoj-se-mora-pokoravati. Njena izuzetna dugovječnost povezana je s ljubavnom pričom koja traje stoljećima, dok ostaci izgubljenih civilizacija sugeriraju postojanje tajni koje nadilaze poznatu historiju.

Roman spaja arheološku avanturu, natprirodne pojave i psihološke teme poput opsesije, ljepote, dominacije i tuge. Tolkienovo zanimanje za ovo djelo zabilježeno je u intervjuu s Henryjem Resnickom iz 1966. godine. Pojedini istraživači njegovog stvaralaštva ukazivali su na sličnosti između Haggardove Ayeshe i Tolkienove Galadriel.

Iako knjiga sadrži kolonijalne stavove i rasne pretpostavke karakteristične za period u kojem je nastala, ostala je značajan primjer rane fantastike u kojoj besmrtnost nije predstavljena samo kao dar nego i kao izvor straha i patnje.

6. Phantastes – George MacDonald (1858)

Obična spavaća soba pretvara se u prolaz prema nepoznatom svijetu u kojem drveće može biti živo, tajanstvene žene kriju neobične moći, a sjena mijenja način na koji čovjek vidi stvarnost. Glavni junak Anodos napušta svoj dom i ulazi u Vilinsku zemlju, gdje započinje putovanje puno nepredvidivih susreta.

Njegova potraga za nedostižnom Mramornom damom povezuje različite dijelove priče, dok se događaji odvijaju prema promjenjivoj logici snova. Svijet kroz koji Anodos prolazi istovremeno je prekrasan i opasan. Svaki susret dovodi u pitanje njegove predstave o ljubavi, ponosu i vlastitim željama.

MacDonald je ovim romanom pokazao da fantastika može biti mnogo više od avanture u izmišljenom svijetu. Phantastes je među ranim djelima koja koriste magično okruženje za istraživanje ozbiljnih emocionalnih i moralnih pitanja.

Njegova simbolika, epizodna struktura i filozofski pristup mogu biti zahtjevni za čitanje, ali su upravo ti elementi doprinijeli razvoju fantastike namijenjene odrasloj publici.

7. The King of Elfland's Daughter – Lord Dunsany (1924)

U mnogim bajkama priča završava kada junak osvoji srce princeze. U romanu The King of Elfland's Daughter upravo tada počinju najveći problemi. Stanovnici kraljevstva Erl žele vladara koji će imati magično porijeklo. Kako bi ispunio njihovu želju, Alveric odlazi u Vilinsku zemlju i vraća se s princezom Lirazel. Njihov brak donosi rođenje sina Oriona, ali i sukob između dva potpuno različita svijeta.

Lirazel dolazi iz kraljevstva u kojem vrijeme nema isto značenje kao u ljudskom svijetu. Prilagođavanje smrtnom životu zato se pokazuje mnogo težim nego što je Alveric očekivao. Lord Dunsany svoju priču ne zasniva samo na opasnim putovanjima, čarobnim mačevima i vilinskim bićima, već prvenstveno na posljedicama ostvarenih želja.

Roman istražuje čežnju, pripadnost i emocionalnu udaljenost između ljudi i natprirodnih bića. Iako nije poznato koliko je Dunsany direktno utjecao na Tolkiena, određene sličnosti postoje između ove priče i odnosa Aragorna i Arwen u Gospodaru prstenova.

8. The Well at the World's End – William Morris (1896)

Jedan od ranih primjera epske fantastike donosi priču o mladom princu Ralphu, najmlađem sinu kralja Upmeadsa. Ralph napušta rodni dom i kreće na dugo putovanje u potrazi za legendarnim izvorom čija voda obećava izuzetnu obnovu.

Na tom putu prolazi kroz različite zemlje, susreće nepoznate ljude i upoznaje kraljevstva s vlastitim pravilima i sukobima. Iako je legendarni izvor cilj njegovog putovanja, najvažniji dio priče čine iskustva koja stječe tokom potrage.

William Morris veliku pažnju posvećuje geografiji izmišljenog svijeta, njegovoj historiji i odnosima među kraljevstvima. Avantura, ljubav i moralna iskušenja povezani su u opsežnu herojsku priču napisanu namjerno arhaičnim stilom.

Tolkien je Morrisa smatrao značajnim književnim uzorom i nastojao oponašati pojedine aspekte njegovog pisanja. Posebno je važan Morrisov doprinos stvaranju detaljno razrađenih izmišljenih svjetova, koji će kasnije postati jedno od najvažnijih obilježja moderne epske fantastike.

9. Titus Groan – Mervyn Peake (1946)

Za stvaranje fantastičnog svijeta nisu uvijek potrebni zmajevi, čarobnjaci ili natprirodne sile. Mervyn Peake to je pokazao romanom Titus Groan, čija se radnja odvija unutar ogromnog zamka Gormenghast. Njegovi stanovnici žive prema stoljećima starim običajima i ritualima, čiji je prvobitni smisao odavno zaboravljen.

Rođenje Titusa, nasljednika porodice Groan, trebalo bi osigurati nastavak postojećeg poretka. Međutim, ambiciozni kuhinjski sluga Steerpike ima vlastite planove. Unutar zamka razvija se složena mreža sukoba, ambicija i tajni, dok njegova arhitektura postaje gotovo jednako važna kao i likovi koji ga naseljavaju.

Peake se posebno oslanja na groteskni humor i detaljne opise kako bi istražio usamljenost, okrutnost i društveni pritisak. Roman predstavlja početak trilogije Gormenghast, a njegov značaj ogleda se i u razvoju gotičkih elemenata moderne fantastike. Objavljen je 1946. godine, manje od deset godina prije Gospodara prstenova, i pokazao da fantastična književnost može graditi složene svjetove bez oslanjanja na tradicionalne magične elemente.

10. The Worm Ouroboros – E. R. Eddison (1922)

Ratovi, čarobnjaštvo, drevni sukobi i heroji koji tragaju za slavom čine osnovu romana The Worm Ouroboros, jednog od ranih primjera velike epske fantastike. U njegovom središtu nalazi se sukob gospodara Demonlanda i Witchlanda, iako nazivi ovih kraljevstava ne znače da su njihovi stanovnici doslovno demoni i vještice.

Eddison je stvorio svijet ispunjen opasnim ekspedicijama, rivalstvima moćnih vladara i sukobima koji podsjećaju na velike mitološke epove. Inspiraciju je pronalazio u starogrčkoj književnosti, Homerovim djelima, nordijskim sagama, Beowulfu i legendama o kralju Arthuru. Za razliku od pisaca koji su pokušavali fantastiku približiti svakodnevnoj stvarnosti, Eddison je namjerno naglašavao raskoš, dramatičnost i veličinu svojih junaka.

Njegovi ratnici teže slavi, moći i pobjedi, a njihova odanost i suparništva oblikuju radnju. Eddison i Tolkien bili su savremenici i poznavali su djela jedan drugoga, ali su imali različite poglede na herojstvo. Dok Tolkienovi junaci često pokazuju poniznost i spremnost na žrtvu, Eddisonovi aristokratski ratnici prije svega tragaju za slavom.

Iako zahtjevan stil pisanja može predstavljati prepreku savremenim čitaocima, The Worm Ouroboros pokazao je da izmišljeni svijet može biti osnova za veliku i složenu herojsku pripovijest mnogo prije pojave Tolkienove trilogije.

Tolkienov Gospodar prstenova kasnije je postao jedno od najutjecajnijih djela fantastike, ali ove knjige pokazuju koliko je žanr već bio razvijen prije njegovog nastanka.

Od začaranih šuma Georgea MacDonalda i vilinskih kraljevstava Lorda Dunsanyja do Morrisovih epskih putovanja i Peakeovog mračnog Gormenghasta, književna fantastika već je istraživala brojne teme i stvarala svjetove koji će postati važan dio njenog savremenog identiteta.