Ljudi imaju šesto čulo za koje vjerovatno niste čuli, ključno je za mentalno zdravlje

Većina ljudi zna za pet osnovnih ljudskih čula, ali naučnici sve više pažnje posvećuju još jednom – interocepciji, odnosno sposobnosti organizma da osjeti i protumači signale koji dolaze iz vlastitog tijela. Prema novijim istraživanjima, upravo to "šesto čulo" moglo bi imati važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja.

Interocepcija omogućava čovjeku da prepozna unutrašnje procese koji se ne mogu vidjeti, ali se neprestano odvijaju u organizmu, poput otkucaja srca, disanja, osjećaja gladi ili temperature tijela.

Psihologinje Jennifer Murphy s Univerziteta Royal Holloway u Londonu i Freya Prentice s University College London još su 2022. godine u tekstu za The Conversation istakle da je riječ o izuzetno važnom čulu.

- Iako mu ne pridajemo mnogo pažnje, riječ je o izuzetno važnom čulu jer osigurava da svaki sistem u tijelu funkcioniše optimalno - napisale su.

Dodale su da upravo zahvaljujući tom mehanizmu organizam prepoznaje kada nešto nije u ravnoteži, pa nas, primjerice, tjera da popijemo vodu kada smo žedni ili da skinemo odjeću kada nam je prevruće, piše Science Alert.

Veza s anksioznošću i depresijom

Istraživači danas smatraju da interocepcija nije važna samo za regulaciju osnovnih tjelesnih potreba. Sve je više dokaza da bi mogla biti povezana i s nizom poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost, depresiju, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i poremećaje ishrane.

Iako su istraživanja još u ranoj fazi, pretpostavlja se da svijest o napetosti mišića, disanju ili radu srca pomaže mozgu da procijeni je li neka situacija sigurna ili opasna. mKada je taj proces poremećen, mogao bi doprinijeti razvoju određenih psihičkih tegoba.

Kao primjer naučnici navode osobe koje pate od anksioznosti. One mogu biti izrazito svjesne ubrzanog rada srca tokom društvenih situacija, što dodatno pojačava osjećaj nelagode.

Murphy i Prentice analizirale su 2022. godine rezultate 93 istraživanja i zaključile da postoje razlike između muškaraca i žena kada je riječ o interocepciji. Prema njihovim nalazima, žene su pokazale slabiju preciznost u zadacima povezanim s prepoznavanjem rada srca.

Autori smatraju da bi to djelimično moglo objasniti zašto se anksioznost i depresija nakon puberteta češće javljaju kod žena nego kod muškaraca, uz napomenu da je riječ o vrlo složenom odnosu koji još nije potpuno razjašnjen.

Glad, raspoloženje i poremećaji ishrane

Nova studija objavljena ove godine u časopisu eBioMedicine istraživala je odnos između gladi i raspoloženja. Rezultati su pokazali da su osobe s razvijenijom i preciznijom interocepcijom imale manje promjene raspoloženja od onih koje slabije prepoznaju signale vlastitog tijela.

Medicinski psiholog Nils Kroemer s Univerziteta u Tübingenu naglasio je da to ne znači da te osobe nisu osjećale glad.

- To samo znači da su uspijevale održati stabilnije raspoloženje - naveo je.

Posebno zanimljive rezultate donijela su istraživanja naučnika s Univerziteta UCLA koja su se bavila osobama oboljelim od anoreksije nervoze. Pretpostavka istraživača bila je da osobe s anoreksijom više ne uspijevaju pravilno prepoznati unutrašnje signale gladi.

Kako bi to provjerili, koristili su vibrirajuću kapsulu koja se guta i omogućava procjenu interocepcije. Rezultati su pokazali da osobe s anoreksijom zaista teže registruju signale iz probavnog sistema, čak i nakon što ponovo dostignu normalnu tjelesnu težinu.

- Osobe s anoreksijom nervozom ne ignoriraju jednostavno signale vlastitog tijela - rekao je neuronaučnik Sahib Khalsa, jedan od autora istraživanja. Njihov nervni sistem može drugačije obrađivati osjete iz probavnog sistema, zbog čega ih je teže prepoznati, vjerovati im i učiti iz njih. To bi s vremenom moglo doprinositi opstanku simptoma čak i nakon povratka tjelesne težine - dodao je.

Ne slažu se svi naučnici

Ipak, nisu svi istraživači uvjereni da se interocepcija može posmatrati kao jedno zasebno čulo. U tekstu objavljenom 2024. godine u časopisu Frontiers in Psychology grupa autora predvođena kognitivnim naučnikom Felixom Schoellerom s MIT-a otišla je toliko daleko da je naslovila rad tvrdnjom: "Interocepcija ne postoji."

Autori su objasnili da je naslov namjerno provokativan kako bi skrenuo pažnju na problem preširoke upotrebe pojma interocepcije. Smatraju da se pod tim nazivom često objedinjuju brojni različiti procesi koji su mnogo složeniji nego što se obično prikazuje.

Sličnog je mišljenja i Barry Smith s Univerziteta u Londonu, koji smatra da ljudi možda nemaju samo šest, nego čak 33 različita čula. Bez obzira na rasprave o tome kako ih treba klasificirati, naučnici se uglavnom slažu u jednom - čovjek raspolaže mnogo složenijim sistemom osjetila nego što se dugo vjerovalo.

Jennifer Murphy i Freya Prentice ističu da bi bolje razumijevanje svih faktora koji utječu na interocepciju jednog dana moglo pomoći u razvoju efikasnijih terapija za brojne poremećaje mentalnog zdravlja.