Organ koji su decenijama potcjenjivali moglao bi biti ključ dugovječnosti

Mali organ/prsna žlijezda smješten u gornjem dijelu grudnog koša, poznat kao timus, decenijama je imao svojevrsnu krizu identiteta. Iako ima ključnu ulogu u razvoju imunološkog sistema kod djece, dugo se vjerovalo da u odrasloj dobi postaje gotovo beskoristan jer se s godinama smanjuje i propada.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature sugerira da je takvo shvatanje pogrešno. Naučnici smatraju da timus ostaje važan tokom cijelog života te da može imati značajan utjecaj na dugovječnost, rizik od razvoja raka i kardiovaskularnih bolesti.

Upotreba nanokontejneraRuski naučnici tvrde da su razvili metodu liječenja raka efikasniju od hemoterapije

Tim predvođen onkologom Hugom Aertsom sa Univerziteta Harvard analizirao je zdravstvene podatke više od 27.000 ljudi iz dvije velike studije. Koristeći CT snimke i sistem umjetne inteligencije, procijenili su veličinu, oblik i sastav timusa, a zatim svakom ispitaniku dodijelili ocjenu njegovog zdravlja.

Ipak je vrlo važan

Praćenjem učesnika utvrđeno je da su osobe sa zdravijim timusom imale oko 50 posto manji rizik od smrti u narednih 12 godina u poređenju s onima čiji je timus bio u lošijem stanju. Također su imale 36 posto manji rizik od razvoja raka pluća i oko 50 posto manji rizik od smrti izazvane ovom bolešću.

Istraživanje je pokazalo i snažnu povezanost sa zdravljem srca i krvnih sudova. U zavisnosti od analizirane grupe, osobe sa zdravijim timusom imale su između 63 i 92 posto manji rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti.

- Sumnjali smo da bi timus kod odraslih i dalje mogao biti važan, ali smo bili iznenađeni. Nismo očekivali da će razlike biti tako snažno i dosljedno povezane s dugovječnošću, pojavom raka, kardiovaskularnim bolestima i odgovorom na terapiju protiv raka. To ukazuje da je timus kod odraslih mnogo važniji nego što se ranije vjerovalo, rekao je za ScienceAlert Hugo Aerts, onkolog s Univerziteta Harvard i direktor Programa za umjetnu inteligenciju u medicini (AIM) pri zdravstvenom sistemu Mass General Brigham.

Naučnici naglašavaju da rezultati pokazuju povezanost, ali ne mogu sa sigurnošću dokazati da upravo zdraviji timus direktno dovodi do dužeg života. Ipak, smatraju da nalazi mijenjaju način na koji se posmatra uloga imunološkog sistema u medicini.

U drugoj studiji, objavljenoj istovremeno u časopisu Nature, isti istraživački tim utvrdio je da su pacijenti sa zdravijim timusom bolje reagovali na imunoterapiju kod više vrsta karcinoma, uključujući rak pluća, melanom i rak dojke.

Novi princip medicine

Autori su također ustanovili da su pušenje, gojaznost i hronične upale povezani sa slabijim zdravljem timusa. To upućuje na mogućnost da način života utiče na očuvanje njegove funkcije, dok istovremeno zdrav timus doprinosi efikasnijem radu imunološkog sistema.

- Ovo nije samo otkriće novog biomarkera. Mislim da smo decenijama zanemarivali važan dio ljudske biologije. Ako se ovi rezultati potvrde, očuvanje i mjerenje zdravlja imunološkog sistema moglo bi postati novi princip medicine, slično kao što danas pratimo rad srca ili bubrega, zaključio je Aerts.