Albin Muslić: Blokade guše evropsku budućnost BiH

Trgovska gora je pitanje oko kojeg u BiH postoji gotovo potpuni politički konsenzus. Da li Bosna i Hercegovina još ima realnu šansu da zaustavi projekat na Trgovskoj gori i koji je danas njen najjači adut u toj borbi?

- Naravno da ima, s obzirom na to da je Trgovska gora otvoreno pitanje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali ne zbog vlasti BiH već isključivo zbog unilateralnih aktivnosti vlasti Republike Hrvatske. Jer prosto je nevjerovatno da se ignoriraju međunarodni dokumenti, poput Arhuške i ESPO konvencije, koja jasno normira da svaka aktivnost bilo koje države, naročito kada je riječ o narušavanju okoliša ili potencijalnog ugrožavanja života ljudi s druge strane granice, mora dobiti saglasnost druge države. Mi smo pokrenuli cijeli niz aktivnosti kada govorimo o BiH, i ja sam u državnom Parlamentu pokrenuo inicijativu da se pitanje Trgovske gore s vlastima Hrvatske uredi bilateralnim sporazumom, kojim bi se onemogućila izgradnja takvog i sličnih centara uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom.

Blokada Doma naroda

Dakle, kroz međunarodni pritisak i djelovanje EU prema Hrvatskoj, te inzistiranje na poštivanju BiH kao države je put za rješenje problema iako danas živimo u - možemo ih slobodno nazvati - promijenjenim geopolitičkim okvirima, gdje imamo situaciju da države ispipavaju stanje ili volju drugih država. Činjenica je da je i Hrvatska obavezna da poštuje međunarodne dokumente, pa zaista vjerujem da do izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori neće doći.

Političke blokade usporile su evropski put zemlje. S obzirom na to da smo u izbornoj godini, koliko je realno očekivati da u naredni mjesec BiH napravi pomak na reformskom putu?

- Treba biti potpuno otvoren. Ključni uzrok blokade svih procesa u Bosni i Hercegovini, naročito procesa u pogledu pristupanja Evropskoj uniji, nalazi se u Domu naroda državnog Parlamenta. Činjenica da je Predstavnički dom državnog Parlamenta usvojio na desetine zakona, ali su blokirani u Domu naroda samo zato što tamo neko sluša nekog lidera političke partije kojoj on pripada. U konkretnom slučaju, gospodina Dodika, i ne želi da odblokira određeni proces.

Kada je riječ o EU, često se zaboravlja da mi nemamo mogućnost da pregovaramo. Mi smo u obavezi da ispunimo obaveze koje od nas traži EU. Ako ih budemo ispunjavali, mi ćemo ići na evropskom putu mnogo brže, odnosno bićemo zaustavljeni ako ih ne budemo ispunjavali. To se reflektira svakodnevno. Najsvježiji primjeri su problemi profesionalnih vozača, ali i generalno državljana BiH pri prelasku državne granice kroz primjenu EES mehanizma.

Istraživanje koje je predstavila Koalicija Pod lupom pokazuje da građani kao najveći problem vide kriminal i korupciju, dok većina smatra da vlast radi malo ili isključivo u vlastitom interesu. Da li je to najteža poruka koju su političari dobili posljednjih godina?

- Apsolutno. Svaku takvu konstataciju, u pogledu određenih anomalija, treba uzeti u obzir, te se i odgovorno postaviti. Primjetno je nezadovoljstva građana, bilo da se radi o korupciji u privrednom ili javnom sektoru, bilo o određenim zloupotrebama u izbornom procesu, zdravstvu, obrazovanju... Svi mi to na neki način osjetimo.

To se manifestira i na način da je određeni broj građana u BiH nezadovoljan odgovorom vlasti na njihove konkretne probleme. Evo, imali smo problem s izbornim procesom jer je među građanima stvoren utisak da neko drugi prekraja njihovu stvarnu izbornu volju. Međutim, predstojeći izbori podrazumijevaju primjenu novih izbornih tehnologija, što će unaprijediti izborni proces i vjerujem vratiti povjerenje građana u izbore. Svako društvo, ako želi da krene naprijed, mora imati nulti stepen tolerancije prema korupciji, jer je to nešto što nagriza sistem u svakoj državi.

Imamo i drugi problem, u brojnim segmentima postoji određena pravna regulacija, ali primjena izostaje. To se, između ostalog, vidi i kroz izostanak adekvatnih reakcija nadležnog tužilaštva na negiranje genocida i druga kršenja jasno propisanih odredbi Krivičnog zakona BiH. Takav odnos dodatno narušava povjerenje građana u institucije i pravni sistem. Ako želimo krenuti naprijed, neprihvatljivi postupci se moraju iskorijeniti. U suprotnom ćemo imati kao država dugoročne posljedice, a najgora bi bila da budemo zaustavljeni na evropskom putu.

Ako je borba protiv korupcije godinama među najvećim prioritetima, zašto građani i dalje smatraju da se gotovo ništa nije promijenilo?

- Nije da se ništa nije promijenilo. Ima određenih koraka naprijed. U prethodnom periodu usvojeni su zakoni koji su unaprijedili borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, a napravljeni su i određeni pomaci kada je riječ o transparentnosti imovine nosilaca javnih funkcija. Međutim, to nije dovoljno. Ključni problem je što reformski procesi često ostaju blokirani zbog uskih dnevnopolitičkih interesa, zbog čega građani ne vide rezultate koje očekuju.

S druge strane, postoje i pozitivni primjeri u smislu transparentnosti imovinskih prava i interesa nosilaca javnih funkcija, što direktno doprinosi većoj transparentnosti i odgovornijem odnosu prema trošenju javnog novca.

Gotovo 41% građana ozbiljno razmišlja o odlasku iz BiH, a među mladima čak više od 60%. Da li je to najveći poraz svih dosadašnjih politika u BiH?

- Iako veliki broj građana razmišlja o odlasku, postoje i ohrabrujući pokazatelji. Bilježe se povraci pojedinaca i porodica u Bosnu i Hercegovinu, a tržište rada pokazuje određene pozitivne pomake.

Propuštena šansa

Ključni problemi i dalje su visina plata i životni standard. Povećanje minimalne plate od Vlade FBiH na 1.000 KM i uvođenje neradne nedjelje su prvi ključni sistemski koraci, te je potrebno nastaviti raditi na povećanju primanja i naknada uz istovremenu brigu o privredi i sektorima koje takve mjere mogu pogoditi. Da su prethodne vlasti u proteklih više od 20 godina kontinuirano provodile ekonomske i socijalne reforme, danas bismo imali znatno povoljniju sliku i manje razloga za odlazak građana iz BiH.

Koja je najveća greška koju je vlast napravila u posljednje dvije godine, a zbog koje danas plaćamo cijenu kroz odlazak ljudi i pad povjerenja u institucije?

- Ako mogu dati generalni odgovor, najveća propuštena šansa je vezana za element blokade u Domu naroda i državnog Parlamenta, gdje su kroz te opstrukcije zakočeni evropski procesi i gdje je država Bosna i Hercegovina pretrpjela najveću štetu, ali isključivo zbog odgovornosti pojedinaca u okviru Doma naroda, a ne Predstavničkog doma. I za to postoji rješenje, ali koje podrazumijeva ili biranje odgovornijih delegata u Dom naroda ili izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, za šta opet teško da postoji spremnost onih koji trenutno blokiraju procese.