Tijelo nije kutija, gdje odlaze emocije koje nisu izgovorene?

Mnogi od nas svoje emocije spakuju duboko unutar sebe. Nije važno da li govorimo o pozitivnim ili negativnim emocijama. Navika da sve držimo za sebe može biti veliki triger za naše unutrašnje stanje. Tišina koja je unutar nas nije nužno povezana sa unutrašnjim mirom.

Upravo zbog toga danas sve više psihoterapeuta savjetuje mentalnu "higijenu". Pravovremnu brigu o svom mentalnom zdravlju i unutrašnjem stanju.

Novo istraživanjeLjudi imaju šesto čulo za koje vjerovatno niste čuli, ključno je za mentalno zdravlje

Mozak nije kutija

Mnogi ljudi žive s uvjerenjem da je skrivanje emocija prihvatljivo ili čak poželjno, posebno kada govorimo o muškarcima. Mnogi od nas odgajani su tako da potiskuju vlastita osjećanja, vjerujući da će na taj način zadržati kontrolu i ostaviti dojam snage u situacijama s kojima se suočavaju. 

Međutim, brojni stručnjaci ističu upravo suprotno - tijelo i mozak nisu kutije za pohranu u koje možemo beskonačno odlagati sve ono što osjećamo i proživljavamo. Emocije koje ostanu neizgovorene ne nestaju, već pronalaze vlastiti način i kanal kroz koji se s vremenom izražavaju.

Dosta ljudi naizgled funkcioniše normalno spolja, ide na posao, obavlja svakodnevne obaveze i djeluje smireno, dok iznutra osjeća konstantnu iscrpljenost, napetost i emocionalni pritisak koji nikada nije stvarno izgovoren. 

Kada je tijelu dosta

Postoje znakovi kada naše tijelo počinje preuzimati bitku s narušenim mentalnim zdravljem. Čovjek je psihosomatsko biće i nije moguće odvojiti njegovo unutrašnje stanje duha od fizičkog zdravlja. Upravo zato tijelo šalje jasne signale koji mogu biti svojevrsni prijevremeni alarm da je vrijeme obratiti pažnju na ono što se događa unutar nas.

Kada se emocije neizgovore ili se dugo potiskuju, one ne nestaju. Tijelo ih preuzima i može ih izražavati kroz fizičku napetost. Zbog preusmjeravanja energije i aktivacije autonomnog nervnog sistema, neizgovorene emocije često se manifestuju kroz hronični umor, probavne smetnje, napetost mišića ili glavobolje. Tako, naprimjer, potisnuta ljutnja ili bijes mogu dovesti do nesvjesnih kontrakcija mišića, grčenja vilice ili osjećaja knedle u grlu.

Probavni sistem također ne ostaje pošteđen. Crijeva se često nazivaju „drugim mozgom“ zbog njihove složene povezanosti s nervnim sistemom. Zbog toga potisnuti strah, tjeskoba i neizgovorene frustracije mogu rezultirati bolovima u stomaku, nadutošću ili simptomima sindroma iritabilnog crijeva

Kada je riječ o kardiovaskularnom sistemu, emocionalni pritisak može povećati nivo hormona stresa, poput kortizola i adrenalina, što može izazvati ubrzan rad srca, lupanje srca ili osjećaj pritiska u grudima.

Osim refleksnih reakcija, dugotrajno emocionalno opterećenje može dovesti i do ozbiljnijih stanja koja nikako ne treba zanemariti. Upravo zato je važno podizati svijest o emocionalnoj pismenosti i učiti prepoznavati vlastite osjećaje, kako bismo lakše razumjeli sebe i pronašli zdravije načine suočavanja sa životnim izazovima.

Psiholozi ističu da emocionalna inteligencija nije osobina s kojom se jednostavno rodimo, već vještina koja se može razvijati kroz vrijeme. Prema dr. Grace Tworek, zdravstvenoj psihologinji iz Cleveland Clinica, prvi korak je razvijanje svijesti o vlastitim emocijama - prepoznati šta osjećamo, razumjeti zbog čega se određena emocija pojavila i naučiti kako na nju odgovarati na zdraviji način. Emocionalna inteligencija pomaže nam da bolje upravljamo stresom, kvalitetnije komuniciramo i gradimo stabilnije odnose sa sobom i drugima.