Probiotici ne djeluju jednako na sve: Kod nekih mogu napraviti više štete nego koristi

Probiotici su posljednjih godina postali jedan od najpopularnijih dodataka prehrani. 

Često se koriste s ciljem poboljšanja probave i podrške zdravlju crijeva, sve je više istraživanja koja pokazuju da njihov učinak zavisi od osobe, sastava mikrobioma i zdravstvenog stanja.

ZDRAVLJE I ŽIVOTOvo su simptomi koji se mogu pojaviti 24 sata prije srčanog, ne treba ih ignorisati

oseban oprez potreban je kod osoba s oslabljenim imunitetom i određenim zdravstvenim stanjima, dok se kod trudnica preporučuje prethodni savjet s ljekarom.

Kada probiotici mogu imati suprotan učinak?

Stručnjaci su ranije uglavnom smatrali da probiotici ne mogu značajnije štetiti zdravim osobama, čak i kada ne donose očekivanu korist. Međutim, istraživanja objavljena posljednjih godina otvorila su pitanje njihovog utjecaja na prirodni sastav crijevnog mikrobioma.

Pokazalo se da određeni probiotički sojevi u nekim situacijama mogu usporiti prirodan oporavak crijevne flore, posebno nakon korištenja antibiotika.

Probiotici nakon antibiotika nisu uvijek najbolji izbor

Antibiotici ne uništavaju samo štetne nego i korisne bakterije, zbog čega se često preporučuju probiotici. Međutim, jedno istraživanje pokazalo je drugačiji rezultat.

Osobe koje nisu uzimale probiotike vratile su ravnotežu crijevnog mikrobioma brže od onih koje su ih koristile. Kod grupe koja je uzimala komercijalne probiotike oporavak je bio najsporiji, a promjene u mikrobiomu zabilježene su i mjesecima kasnije.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste to što probiotici sadrže ograničen broj bakterijskih sojeva koji mogu utjecati na prirodnu raznolikost mikrobioma.

Poseban oprez kod određenih grupa

Kod osoba koje se liječe od raka, posebno onih koje primaju imunoterapiju, sastav crijevnog mikrobioma može imati važnu ulogu u odgovoru organizma na terapiju. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da probiotike ne treba uzimati samoinicijativno tokom liječenja.

Ni u trudnoći njihova korist nije potpuno razjašnjena. Iako su neka istraživanja ukazivala na moguće prednosti, rezultati različitih studija nisu dovoljno ujednačeni da bi se probiotici mogli preporučiti kao univerzalno rješenje.

Hrana kao prirodna podrška crijevima

Umjesto automatskog posezanja za probiotičkim kapsulama, stručnjaci preporučuju raznovrsnu prehranu bogatu vlaknima, voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama.

Jogurt i kefir također mogu biti dio uravnotežene prehrane. Ipak, važno je imati na umu da probiotici nisu univerzalno rješenje za sve probleme s probavom. Njihov učinak može zavisiti od pojedinca, vrste bakterija i zdravstvenog stanja.

Budućnost bi zato mogla biti u personaliziranim probioticima, prilagođenim sastavu mikrobioma i potrebama pojedinca, umjesto u istom suplementu za sve.