Doživio je srčani udar, a sada otkriva koje namirnice izbacuje iz korpe

Aj. P. |
Nakon dugogodišnjeg rada s pacijentima i vlastitog iskustva s infarktom, promijenio je navike u kupovini i otkrio čemu daje prednost u svakodnevnoj ishrani
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uAmerički kardiohirurg Jeremy London, koji je i sam prije oko četiri godine doživio srčani udar, otkrio je kako bira namirnice za svoju porodicu i šta nastoji izbjegavati. Nakon više od 25 godina rada u kardiotorakalnoj hirurgiji, posebnu pažnju posvećuje prehrambenim navikama koje mogu utjecati na zdravlje srca.
Svoja pravila kupovine opisao je u autorskom tekstu za CNBC, ističući da se nakon vlastitog iskustva sa srčanim udarom još više posvetio izboru hrane. Pacijentima često ponavlja: „Što je rok trajanja namirnice duži, to je vaš život kraći.“
Pravilo 80/20 u kupovini
London se vodi jednostavnim pravilom: oko 80 posto vremena tokom kupovine provodi uz rubove prodavnice, gdje se najčešće nalaze svježe namirnice, dok najviše 20 posto posvećuje unutrašnjim prolazima, u kojima dominiraju industrijski prerađeni proizvodi.
Njegov sedmični spisak podijeljen je u pet grupa: voće, povrće, vlakna, proteini i zdrave masti.
Od povrća bira brokulu, papriku, krastavce, batat, špinat i mrkvu, dok su među omiljenim vrstama voća trešnje, borovnice, banane, jabuke, jagode, kupine, mango i narandže. Svako jutro priprema smoothie od trešanja, borovnica, bademovog putera, bademovog mlijeka i proteina u prahu.
Za unos vlakana kupuje zobene pahuljice, sočivo, različite vrste graha i chia sjemenke. Kako objašnjava, vlakna mogu pomoći u snižavanju ApoB-a, proteina koji se nalazi na česticama koje prenose holesterol i povezane su s razvojem ateroskleroze. Također doprinose zdravlju crijevne mikrobiote.
Kada je riječ o proteinima, prednost daje mljevenoj puretini i piletini, pilećim prsima, divljem lososu, bakalaru, grčkom jogurtu i jajima. Nemasno meso i perad bira češće od crvenog mesa zbog manjeg udjela zasićenih masti.
Zdrave masti osigurava ekstra djevičanskim maslinovim uljem, avokadom, bademima, orasima, pistacijama, indijskim i brazilskim oraščićima te masnom ribom.
Šta nastoji izbjegavati
London upozorava na učestalu konzumaciju ultraprerađene hrane, koju povezuje s većim rizikom od hroničnih oboljenja, uključujući dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti.
Njegova porodica zato rijetko kupuje hrenovke, narezak, gazirane sokove, bijeli hljeb, peciva, krofne i kolače. Umjesto bijelog hljeba češće biraju onaj pripremljen od kiselog tijesta. Na njegovom spisku namirnica koje izbjegava nalazi se i alkohol.
Posebno upozorava na marketinške natpise na ambalaži poput „prirodno“ ili „s malo masti“. Savjetuje da se pažnja usmjeri na popis sastojaka na poleđini proizvoda, gdje se mogu pronaći informacije o dodanom šećeru i konzervansima.
- Što je spisak sastojaka kraći, to bolje, poručuje stručnjak.
Za kraj preporučuje odlazak u kupovinu s unaprijed pripremljenim spiskom i izbjegavanje kupovine na prazan stomak. Također savjetuje da se pred plaćanje još jednom provjeri sadržaj korpe i prednost da cjelovitim namirnicama.



Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.