Borba s anksioznošću: Kako pronaći terapiju koja odgovara upravo vama

Borba s anksioznošću: Kako pronaći terapiju koja odgovara upravo vama

Psihoterapija je sve aktuelnija u današnjici / Ilustracija / Pexels

O. Z. |

Ne postoji univerzalno rješenje za anksioznost, različiti terapijski pristupi pomažu ljudima da bolje razumiju svoje misli, smanje stres i ponovo uspostave osjećaj ravnoteže.

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Terapijski pristup je sve zatupljeniji danas. 

Vrlo je važno sebe prepoznati unutar toga i pronaći najbolji model koji vama odgovara.

Nastavak vijesti ispod oglasa
izrazito inteligentni ljudi imaju ovih 9 osobina tvrde psiholozi

Emocije su sastavni dio života, a naše tijelo prirodno reaguje na različite vanjske podražaje. U svakodnevnom životu važno je prepoznati intenzitet tih emocija, ali i koliko dugo i koliko često se pojavljuju.

Anksioznost se danas ponekad koristi previše olako. Obična nervoza, zabrinutost ili trenutna ljutnja često se nazivaju anksioznošću. Međutim, iza ovog pojma krije se mnogo dublji proces koji može značajno utjecati na misli, osjećaje, ponašanje i kvalitet života.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Koji pristup vam odgovara?

Ne postoji jedna terapija za anksioznost. Samo stanje razlikuje se od osobe do osobe. Kod nekih ljudi anksioznost se manifestuje kroz panične napade i konstantno razmišljanje o problemu, dok drugi izbjegavaju situacije koje mogu izazvati određenu vrstu straha. Zbog toga psiholozi i psihijatri savjetuju individualan pristup, u kojem se kroz razgovore terapeut i klijent upoznaju te zajedno biraju najbolji put za nastavak terapije.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT): jedan od najčešće korištenih pristupa u liječenju anksioznosti

Kada se govori o terapiji anksioznosti, mnogi stručnjaci kao jednu od prvih opcija izdvajaju kognitivno-bihevioralnu terapiju, poznatu i kao CBT. Ovaj pristup zasniva se na razumijevanju veze između naših misli, emocija i ponašanja, s posebnim fokusom na prepoznavanje obrazaca razmišljanja koji mogu pojačavati osjećaj straha i zabrinutosti.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Tokom terapije osoba uči preispitivati automatske negativne misli poput: „Neću uspjeti“, „Sigurno će se dogoditi nešto loše“ ili „Ne mogu se nositi s ovim“. Cilj nije ignorisati te misli, već naučiti sagledati ih realnije i razviti zdraviji način reagovanja na izazovne situacije.

CBT uključuje i praktične tehnike koje pomažu osobi da se postepeno suoči sa situacijama koje izbjegava zbog straha ili nelagode. Umjesto da anksioznost određuje svakodnevne izbore, kroz terapiju se razvijaju nove strategije suočavanja. Brojna istraživanja pokazuju da je ovaj pristup posebno učinkovit kod različitih oblika anksioznosti, uključujući panične napade, socijalnu anksioznost i fobije.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Novi terapijski pristupi ne fokusiraju se samo na uklanjanje anksioznosti, već i na prihvatanje emocija

Posljednjih godina sve veću pažnju privlači terapija prihvatanja i posvećenosti (Acceptance and Commitment Therapy – ACT), pristup koji mijenja način na koji gledamo na anksiozne misli i osjećaje. Za razliku od metoda koje se prvenstveno usmjeravaju na mijenjanje negativnih obrazaca razmišljanja, ACT polazi od ideje da nije uvijek potrebno boriti se protiv svake neugodne misli koja se pojavi.

Umjesto pitanja: „Kako da potpuno prestanem osjećati anksioznost?“, ovaj pristup postavlja drugačije pitanje: „Kako mogu nastaviti živjeti ispunjen život i kada se anksioznost pojavi?“ Fokus se tako pomjera sa stalne kontrole emocija na razvijanje boljeg odnosa prema njima.

Nastavak vijesti ispod oglasa

ACT pomaže razviti psihološku fleksibilnost – sposobnost da prihvatimo neugodne osjećaje, ali da im ne dozvolimo da upravljaju našim odlukama i svakodnevnim životom. Zbog toga se ovaj pristup često povezuje s mindfulness tehnikama i drugim savremenim terapijskim metodama koje naglašavaju svjesnost, prihvatanje i lični razvoj.

Traženje pomoći nije znak slabosti

Sve na svijetu ima svoje limite, pa tako i čovjek. U svima nama postoji „granica“ preko koje sami ne možemo dalje. Bitno je shvatiti kada smo blizu te granice.

Anksioznost, depresija ili bilo koje drugo mentalno stanje nisu nešto što se tek tako zaobilazi i stavlja u dio misli: „Ma, proći će“. Takav stav nas može samo još više udaljiti od nas samih i zakomplikovati situaciju u kojoj se nalazimo.

Ako već neko vrijeme osjećate da vas brige iscrpljuju ili da jednostavno nemate više snage za svakodnevnicu, možda bi razgovor sa stručnjakom bio prvi korak. Taj potez govori o tome da ste zreli i da ste svjesni situacije u kojoj se nalazite. A upravo ta svijest je ono što vam treba ostati sačuvano.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!