Ruski dron pogodio strateški sjeverni most u Kijevu preko Dnjepra

Ruske snage su dronom pogodile Sjeverni most u Kijevu, oštetivši kolovoz, izvijestio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.

Rusija mijenja taktiku

Rusija je ove sedmice otvorila potpuno novu fazu svog zračnog rata protiv Kijeva. Naime, počela je sistematski ciljati strateške mostove preko rijeke Dnjepar koji povezuju istočni i zapadni dio ukrajinske prijestolnice-prenosi Index.

Nakon što su dronovi od četvrtka više puta napadali Južni most, Sjeverni most je također bio meta jučer ujutro, potvrdio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, privremeno poremetivši promet s lijeve na desnu obalu.

Činjenica da su ovi masovni prijelazi pošteđeni od početka invazije 2022. godine postavlja ključno pitanje: zašto je Moskva odlučila sada napasti kijevske mostove? U sveobuhvatnoj analizi situacije, ukrajinski Kyiv Post objašnjava da cilj Rusije zapravo nije fizičko rušenje betonskih i čeličnih monstruoznosti, već planiranje izazivanja prometnog i logističkog kolapsa i slamanja morala stanovnika uoči nadolazeće zime.

Saobraćajni kolaps i pucnjava na pun voz

Južni most je jedna od najvažnijih saobraćajnih arterija grada, jer nosi cestu i zelenu liniju metroa na dva nivoa, a služi i kao trasa za plinovod visokog pritiska i ključne električne kablove. Raniji napadi na most jasno su pokazali koliko je takva infrastruktura osjetljiva na svakodnevno funkcionisanje grada: ruski mlazni dron eksplodirao je baš kada je putnički voz metroa prolazio kroz most.

Iako je udarni val otpuhao prašinu kroz ventilaciju pravo u vagone pune ljudi, tragedija je izbjegnuta zahvaljujući prisebnosti vozača koji je na vrijeme uočio opasnost, ubrzao kompoziciju i izvukao putnike sekundu prije detonacije. Međutim, šteta na kolovozu i instalacijama bila je dovoljna da gradske vlasti satima zaustave, preusmjere i obnove saobraćaj, prisiljavajući ljude da pješice prelaze Dnjepar pod prijetnjom daljnjih detonacija.

Zašto Rusi to rade

Kako izvještava Kyiv Post, čak i minimalna šteta na takvim kombinovanim prelazima istovremeno onesposobljava više načina saobraćaja, što stvara ogromne operativne probleme u gradu koji se tokom rata uveliko oslanjao na javni prevoz. Stručnjak za avijaciju i bivši inženjer Antonova Konstantin Krivolap ističe da su tvrdnje o uništavanju mostova dronovima nerealne, ali da je njihova svrha potpuno drugačija.

"Uništiti takav most eksplozivnim punjenjem od 50 kilograma, čak i sa bojevom glavom prilagođenom za čelične konstrukcije, grubo je pretjerivanje. To je praktično nemoguće; za most ove veličine, takvi udari su kao ubodi komaraca", objasnio je Krivolap, dodajući da je prava ruska namjera da poremeti logistiku, paralizira kretanje i stvori nepodnošljiv psihološki pritisak na stanovništvo.

Rusi aktiviraju zimske planove

Analiza Kyiv Posta također ističe da vrijeme ovih koordiniranih napada nije slučajno. Udar dolazi samo nekoliko dana nakon što je Kijev objavio da je putem obavještajnih podataka dobio detaljne ruske planove za zimske udare na kritičnu infrastrukturu.

Prvi potpredsjednik vlade i ministar energetike Denis Šmihal potvrdio je da dokumenti sadrže precizne proračune oružja potrebnog za uništavanje elektrana, sistema grijanja, vodosnabdijevanja, kanalizacije i elektroenergetskih interkonekcija za uvoz električne energije iz Evrope.

Kijev je do sada podigao više od 200 zaštitnih struktura oko energetskih objekata, tako da udari na mostove pokazuju da Moskva proširuje listu ciljeva kako bi uključila sve što građanima omogućava normalan život. Vladimir Putin pokušava opravdati ove napade tvrdnjom da su oni "odgovor" na ukrajinske napade na ruske rafinerije i naftna postrojenja, iako je Moskva prva počela uništavati energetsku mrežu.

Pojačani napadiRusi presijecaju Kijev napola, dramatičan apel iz ukrajinske prijestolnice

Odgovor na novo ukrajinsko oružje i bespomoćnost na bojnom polju

Kao treći ključni element tajminga, Kyiv Post ističe napredak ukrajinske vojske. Napadi na Kijev poklopili su se s objavom predsjednika Volodimira Zelenskog da je Ukrajina prvi put u borbi koristila FP-7, vlastitu taktičku balističku raketu dometa između 200 i 250 kilometara, koju proizvodi domaća kompanija Fire Point. Uspješno testiranje novog oružja, koje će smanjiti ovisnost Kijeva o zapadnim sistemima dugog dometa, izazvalo je negodovanje u Moskvi.

Obrazac je već dobro poznat iz dosadašnjeg toka rata, zaključuje se u analizi: kad god se ruske snage muče da ostvare svoje ciljeve na samom bojnom polju ili kada Ukrajina napravi strateški proboj, Moskva pojačava teror u gradovima i civilnim ciljevima u dubokoj pozadini. Oštećeni mostovi i eksploziv na školskom stepeništu direktna su poruka stanovnicima glavnog grada pred nadolazeću zimu.
 

rat i biznisPregovori Trumpa s Rusijom o Ukrajini proširili se u posao od više milijardi