Pregovori Trumpa s Rusijom o Ukrajini proširili se u posao od više milijardi

Pregovori administracije Donalda Trumpa s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini proširili su se u posao vrijedan nekoliko milijardi koji bi direktno koristio bliskoistočnim biznismenima povezanim s glavnim američkim pregovaračima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, izvijestio je New York Times.
U središtu posla je preuzimanje međunarodne imovine Lukoila, jedne od najvećih ruskih energetskih kompanija, koja uključuje naftna polja, rafinerije i benzinske pumpe širom svijeta, a posao direktno zavisi od odobrenja Kremlja i Bijele kuće.

Konzorcij koji predvodi utrku za kupovinom uključuje američkog investitora Todda Behleyja, koji je donirao 2 miliona dolara Trumpovim političkim ciljevima, dvije moćne bliskoistočne grupe povezane s Kushnerom i porodicom Witkoff, te samu američku vladu.
Sporazum je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin kada se 5. septembra sastao s Witkoffom i Kushnerom u Kremlju kako bi Rusima pokazao da ponovo mogu poslovati sa Sjedinjenim Državama, dok su američki pregovarači to vidjeli kao priliku da se dodvore Moskvi i snize globalne cijene goriva.

Iako nema dokaza da su Witkoff ili Trumpov zet Kushner lično profitirali od transakcije, slučaj predstavlja opasno preplitanje privatnih poslovnih veza i visoke geopolitike, piše New York Times.

Witkoffova glasnogovornica je negirala bilo kakav sukob interesa, rekavši da on "putuje svijetom o svom trošku kako bi pregovarao o miru i vraćao taoce", ali bivša savezna tužiteljica Hui Chen upozorava na neprihvatljive veze.

"To je alarmantna mješavina interesa i postavlja pitanje da li privatne veze utiču na odluke administracije o tome ko dobija koje poslove", rekao je Chen.

Uz pregovore o Lukoilu, u pitanju su i direktni poslovni odnosi s Trumpovim krugom. Među ključnim investitorima je katarski konglomerat braće Mutaza i Rameza Al-Hayata, koji s Kushnerom i Ivankom Trump finansiraju izgradnju luksuznog odmarališta u Albaniji, kao i investicijski fond iz Abu Dhabija kojim upravlja šeik Tahnon bin Zayed Al Nahyan, koji ne samo da ulaže u Kushnerov privatni fond, već je prethodno kupio veliki udio u kripto kompaniji "World Liberty Financial", koju su osnovali Trump i Witkoff.

Nakon što su SAD prije godinu dana uvele sankcije Lukoilu, ruska kompanija je bila prisiljena prodati svoje međunarodne operacije, čija se vrijednost procjenjuje na oko 20 milijardi dolara. Među najvažnijom imovinom su rafinerije u Holandiji, Bugarskoj i Rumuniji koje proizvode dizel i kerozin, gorivo koje je postalo strateški važno u vremenima poremećaja na globalnom tržištu nafte.

Američka vlada planira učestvovati u poslu putem svoje razvojne agencije DFC (Međunarodna korporacija za finansiranje razvoja), čiji su predstavnici potvrdili da pregovaraju o investiciji, tvrdeći da bi akvizicija imovine Lukoila ojačala energetsku sigurnost saveznika, donijela značajnu dobit američkim poreskim obveznicima i spriječila da strateška infrastruktura ostane u rukama protivnika.

Iako je investicijska kompanija "Carlyle" u januaru imala načelni dogovor o kupovini Lukoila, proces je zastao u Washingtonu, što je otvorilo put konzorcijumu okupljenom oko Trumpovih saveznika i bliskoistočnih milijardera.

Budući da je Lukoil u Rusiji pod strogom kontrolom Kremlja, konačna riječ o sudbini naftnih polja u Africi, evropskih rafinerija i stotina pumpi u SAD-u svela se na dogovor između Putina i Trumpa. Zbog višemjesečnog odugovlačenja s odlukom, američke vlasti su više puta privremeno produžavale izuzeća od sankcija, kako Lukoil ne bi bio prisiljen zatvoriti svoje benzinske pumpe širom SAD-a.