Muzej grada Šibenika slavi 100 godina uz otkrića koja privlače pažnju svijeta

Šibenik je fascinantan grad. Najfotogeničniji grad na Jadranu, kažu profesionalni umjetnički fotografi. Šibenik je romantičan grad kao iz bajke, ističu svjetski putnici. U moru komplimenata, dojam koji dominira: to je grad talentiranih ljudi, s puno nezaboravnog šarma i bezbroj čarolija.

Među čarolijama je i Muzej grada Šibenika, koji ovih dana svečano obilježava okrugli jubilej: 100 godina postojanja. Riječ o muzejskoj ustanovi kompleksnog tipa s impresivnim zbirkama. Ima specijalizirane odjele koji pokrivaju razdoblje od prapovijesti do naših dana, od arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti i etnografije, do konzervatorsko-restauratorskog odjela i muzejske pedagogije.

Veliki događaji

Ovaj prelijepi, moderno koncipiran Muzej jedinstven je i po tome što u svojem stalnom postavu ima arheološke nalaze s više od 50 lokaliteta na području Šibenika, uključujući i fantastične eksponate datirane 5.300 godine prije n.e. Ravnatelj Muzeja Toni Brajković u razgovoru samo za čitatelje Oslobođenja odgovara na ulet pitanje: Kako se osjeća kao čelni čovjek Muzeja koji slavi 100 godina?

“Osjećam se ponosno, osjećam se odgovorno, a osjećao sam se do prije nekoga vremena zabrinuto, jer nisam znao da li će proslave najvažnije šibenske kulturne ustanove, obilježavanje toga stoljeća postojanja, da li će proći na način kako treba. Imali smo tri velika događaja i – sve je prošlo na najbolji mogući način”, kaže ravnatelj.

Veliki događaji kojima Muzej proslavlja svoj 100. rođendan su izložba “Naših prvih sto” i istoimena fotomonografija (22. 9), te trodnevni znanstveni skup “U čast Slave Grubišića” (23. 9), koji poentira trajan doprinos profesora Grubišića hrvatskoj kulturi i znanosti.

Slavo Grubišić je jedan od najvažnijih ljudi u povijesti Muzeja grada Šibenika. U vrijeme ovog muzejskog vizionara otvoren je prvi muzejski stalni postav, a šibenski Muzej postaje ustanova kompleksnog tipa. Organizatori skupa su Muzej grada Šibenika i Odsjek za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zagreb. Divan znak poštovanja, rečeno je, među ostalim, na svečanom otvorenju skupa koji je okupio 42 vrhunskih stručnjaka iz brojnih institucija.

“Mi evociramo naše kolege, pogotovo Slavu Grubišića, koji je bio najdugovječniji ravnatelj našeg Muzeja, on nas je u potpunosti doveo u prostore Kneževe palače, on je strukturirao Muzej kakav je danas. Mi slavimo i spominjemo uvijek i don Krstu Stošića, to je naš osnivač, šibenski kroničar, zaljubljenik u Šibenik”, kaže ravnatelj Brajković.

Proslava 100. rođendana Muzeja započela je, logično, izložbom. Predstavljena je i fotomonografija. To je svakako najsentiš moment ove proslave. Jer izložba i knjiga o stogodišnjem putu i razvoju Muzeja, kako se ističe, pokazuju sve povijesne mijene koje je Muzej zajedno sa svojim gradom proživljavao od osnivanja 1925. do danas. Priča o čuvaru bogate baštine i šibenskog kraja ispričana je – neočekivano i nepredvidljivo! – i fotografijama ljudi koji su Muzej stvarali, radili u njemu i istraživali.

Fotkama su dokumentirane izložbe, svečana otvorenja, arheološke lokacije, nekadašnji muzejski postavi i prostori. Ali, u ovom miksu su i oni tzv. obični radni muzejski dani, to jest muzealci u akciji. Izložba je i otvorena zajedničkom fotografijom sadašnjih i bivših muzejskih zaposlenika. Svi su nasmijani. Ljudi u fokusu, priča maksimalno emotivna. To je najveći adut ovog zanimljivog pristupa.

Autorica izložbe i fotomonografije je Marijana Klisović, povjesničarka, muzealka s 24 godine staža u Muzeju grada Šibenika. “Stogodišnju povijest jedne ustanove ne čine samo njezini veliki datumi, čine je i ljudi, od utemeljitelja don Krste Stošića, koji je vjerovao da Šibenik mora imati svoj muzej, Frane Dujmovića koji ga je nakon (2. svjetskog) rata ponovno podizao, Slave Grubišića koji mu je dao snagu velike kulturne ustanove, pa sve do generacija djelatnika koji su u njemu ostavljali svoje znanje i osobnost”, kaže Klisović.

U postavu izložbe je oko 100 fotografija. Selektirane su iz muzejske dokumentacije u kojoj se danas čuva nekoliko desetaka tisuća fotki. Svaka od njih govori više od 1.000 riječi. Ravnatelj Brajković otkriva da pripremaju i objavljivanje monografije o Muzeju: “U puno većem obimu, faktografski, kronološki kroz povijest, puno detaljnije, na monografiji već dvije i pol godine sistematično radi kolega Bruno Bakus, ona je u najavi kao veliko izdanje, baš sustavan i detaljan prikaz povijesti Muzeja grada Šibenika.”

Podsjećam ravnatelja na njegovu izjavu koja glasi: Muzej grada Šibenika je ustanova u kojoj se kriju sve naše tajne, svi naši predmeti, neke uspomene i sjećanja... Pitam o tajnama. Odgovara sažetim osvrtom na povijest Kneževe palače, u kojoj se od 1975. godine nalazi šibenski Muzej. “Od 70-ih godina prošlog stoljeća smo trajno smješteni u Kneževu palaču. To je povijesno zdanje gdje je živio knez, koji je u ime venecijanskog dužda, za vrijeme mletačke vladavine, vladao Šibenikom”, kaže.

Tako stižemo do jedne od tajni i to prilično mračne. “Osim stalnog muzejskog postava, ovdje se nalaze i tamnice Kneževe palače. Govorimo o povijesnoj zgradi koja se krenula graditi od kraja 13. stoljeća pa naovamo. Tamnice Kneževe palače otvaramo prigodno, do nekih od tih tamnica idu jako strme skale, što je jako opasno, ali ljudima je to dosta atraktivno.” Slažemo se odmah da ljudi vole tajne. “Tako je, ljudi vole tajne, a te jako strme stepenice koje se spuštaju u dvije najniže tamnice, one, onako, kao da evociraju spuštanje duboko u mračnu prošlost, jer se ide prema mračnim dijelovima zgrade”, opisuje.

Može se i doslovno zakoračiti u prošlost? – pitam. Ravnatelj odgovara potvrdno: “U tim tamnicama mi nekada znamo postaviti i neke izložbe, ili ih ostavimo potpuno bez ičega, gole, onakve kakve jesu, bez ikakvog dodatnog inventara, onda tu, baš kako ste rekli, posjetitelji zakorače u prošlost.”

Kneževa palača krije i jednu od najstarijih, ako ne i najstariju ulicu grada Šibenika. Ravnatelj objašnjava: “Ona je bila zatvorena stoljećima unutar Kneževe palače, nitko osim nas djelatnika nije njome koračao, mi smo je nakon energetske obnove Muzeja grada Šibenika konačno doveli u stanje da je prezentiramo javnosti. Još radimo na sadržajima koje ćemo dodati, kako bi ljudi na što bolji način mogli doživjeti slojevitu povijest te ulice, jer to nije samo pločnik kojim se šeće, već imamo i elemente romanike, gotike... tako da će i ova ulica uskoro biti otvorena za javnost.”

Zanima me koje muzejske eksponate smatra najznačajnijim? Prije svega, kaže, to je poznati danilski neolitički riton, čija je replika nedavno promovirana i kao novi muzejski suvenir. Slijedi zaista senzacionalna priča o dosad najstarijem siru na svijetu, a otkriven je na šibenskom području. Tzv. ritoni su zagonetne keramičke posude na 4 noge, s velikom drškom, ovdje se radi o neolitičkom (mlađe kameno doba) ritonu s arheološkog lokaliteta Danila kod Šibenika. Nađeni su u arheološkim istraživanjima 1950-ih godina, među ostacima naselja datiranog između 5.300. i 4.900. godine prije naše ere.

Na temelju neobičnog oblika nemoguće je otkriti svrhu ritona. Pretpostavlja se da su korišteni u kultnim obredima. Analizama organskih ostataka, u stijenkama ritona s arheološkog nalazišta na Danilu otkriveni su tragovi sira, otkriva ravnatelj šibenskog Muzeja: “Kolega Emil Podrug već dugi niz godina surađuje s Pennsylvania State Universityjem, Sveučilištem američke države Pennsylvania, zadnje analize koje se provode na tom materijalu su pokazale da su unutar keramičkih stijenki ritona s Danila otkriveni ostaci sira, znači ne mlijeka, ne vrhnja, nego sira kao gotovog proizvoda, to je po dosadašnjim znanstvenim saznanjima najstariji sir na svijetu, to je senzacionalna svjetska priča koja je znanstveno dokazana. Nigdje nisu otkriveni stariji ostaci sira, nema ih ni egipatski ni babilonski niti ijedan drugi lokalitet ili bilo koje područje, nađeni su kod Šibenika.”

Leteći čovjek

U postavu Muzeja grada Šibenika je i stakleni riton iz 1. stoljeća naše ere, jedini takav u Hrvatskoj i jedan od 19 takvih u cijelom svijetu. Radi se o staklenoj posudi u obliku roga koja je korištena u ritualne svrhe za ispijanje vina. Hrpa ekskluziva. Dio postava posvećen je znamenitim Šibenčanima, a među njima je Faust Vrančić, planetarno slavan kao otac padobrana. Najpoznatiji Vrančićev projekt Homo Volans (Leteći čovjek) prvi je objavljeni projekt padobrana u povijesti tehnike. Objavljen je u Vrančićevom djelu “Machinae novae” (Novi strojevi, 1615./16) kojim je stekao svjetsku slavu.

Jedan od najpoznatijih crteža padobrana u povijesti je djelo također renesansnog genijalca Leonarda da Vincija iz 1485, ali Vrančić je dao poptuno drugačiji oblik padobrana, pa ova zavrzlama još uvijek intrigira istraživače diljem svijeta. No, Faust, kako mu tepaju znanstvenici, oličenje je istinskog renesansnog homo universalisa. Inovator, inženjer, leksikograf, povjesničar, esejist, filozof, svećenik i biskup Faust Vrančić je svojim djelima zadužio svjetsku znanost i kulturu.

Istraživače najviše privlače dva djela: njegov rječnik Dictionarum latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog/hrvatskog i mađarskog jezika, prema Vrančiću pet najuglednijih jezika Europe, tiskan u Veneciji 1595, zapravo prvi rječnik hrvatskog jezika s preko 25.000 riječi, koji je ujedno i prvi veći rječnik mađarskog jezika, zbog kojeg se Vrančića smatra ocem hrvatske leksikografije, te spomenuti tehnički priručnik “Machinae novae”, također objavljen u Veneciji. Originalna izdanja “Rječnika” i “Machinae novae” su u postavu šibenskog Muzeja.

Pitam ravnatelja Brajkovića kako danas vidi narednih 100 muzejskih godina? Kaže da je to najlakše i najteže pitanje jer nitko ne zna što donosi budućnost, ali Muzej grada Šibenika vidi kao sudionika svih događanja, uz zanimljive teme i odgovornost prema baštini. “Klikni na prošlost Šibenika” muzejski je poziv Šibenčanima i svim ljubiteljima Šibenika za sudjelovanje u akciji očuvanja zajedničkih uspomena. Na građane se apelira da pošalju stare fotografije grada, obiteljske fotke koje pokazuju svakodnevni život i motive šibenskih ulica kroz povijest, a sve što pošalju bit će dio zajedničke virtualne galerije. Izložba “Naših prvih 100” ostaje otvorena do kraja ovog mjeseca. Što je sve stalo u jedno stoljeće? Dođite i saznajte, poručuju. Šibenski muzealci, sretan rođendan! – poručuje Oslobođenje.