Radikalna desnica vodi: Bolsonaro mlađi ispred Lule u prvom krugu izbora

Desničar Flávio Bolsonaro pobijedio je u prvom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu, nadmašivši aktuelnog ljevičarskog predsjednika Luiza Inácija Lulu da Silvu. 

Međutim, nije osvojio više od 50 posto glasova, koliko je potrebno za direktnu pobjedu.

Drugi krug izbora između ove dvojice kandidata bit će održan 25. oktobra.

Flávio Bolsonaro je sin bivšeg desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara, koji trenutno služi 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog organizovanja neuspjelog pokušaja državnog udara nakon gubitka na prošlim izborima.

Trka je bila izuzetno izjednačena, a predsjednik Lula je tokom kampanje imao blagu prednost u anketama. Prema rezultatima na osnovu 99 posto prebrojanih glasova, Bolsonaro je osvojio 47,03 posto, dok je Lula dobio 45,16 posto glasova.

Bolsonarov rezultat premašio je očekivanja, što znači da u drugi krug ulazi kao favorit, s obzirom na to da su ostali kandidati koji su ispali u prvom krugu uglavnom bili desničarske alternative.

Bolsonarova Liberalna partija (PL) također je osvojila najviše guvernerskih, senatorskih i zastupničkih mjesta u dosadašnjim rezultatima, što znači da se očekuje da će imati najveći uticaj u Kongresu.

Većina zemalja Latinske Amerike u međuvremenu je izabrala desničarske predsjednike naklonjene Trumpovoj administraciji, a drugi krug će odlučiti hoće li Brazil, najveća zemlja i ekonomija Latinske Amerike, krenuti istim putem.

Nakon glasanja, 80-godišnji Lula upozorio je da je izbor između demokratije i „barbarizma“.
S druge strane, 45-godišnji Bolsonaro poručio je da želi „osloboditi brazilski narod“.

Lula i Bolsonaro su dva najveća imena u brazilskoj politici, na ljevici i desnici, a ova kampanja ponovo je duboko polarizirala Brazil. Suverenitet, kriminal, ekonomija i korupcija bili su ključne teme koje najviše brine birače.

Lula je popularniji u siromašnijem sjeveroistoku Brazila, među biračima s niskim primanjima, katolicima i ženama. On traži četvrti predsjednički mandat, nakon što je pobjeđivao 2002. i 2006. godine, te ponovo 2022. Na tim izborima pobijedio je Jaira Bolsonara sa manje od dva posto razlike, što je bio najizjednačeniji rezultat u historiji Brazila.

Nakon tih izbora, Bolsonarove pristalice su 8. januara 2023. godine demolirale zgrade državnih institucija.
Jairu Bolsonarom je bilo zabranjeno da se ponovo kandiduje i prije nego što je osuđen na zatvorsku kaznu, pa je podržao svog najstarijeg sina Flávija da se kandiduje umjesto njega. Supruga Jaira Bolsonara, Michelle, u nedjelju je izabrana u Senat.

Flávio Bolsonaro je obećao da će, ako bude izabran, pomilovati svog oca i njegove pristalice odgovorne za nered od 8. januara. On uživa veću podršku na jugu zemlje, među bogatijim biračima i evangelističkim kršćanima.

Bolsonaro je u nedjelju izjavio da je „veoma sretan“ što je pretekao Lulu u prvom krugu i izrazio uvjerenje da će ostvariti pobjedu u drugom krugu za tri sedmice.

- Veoma sam sretan zbog realne mogućnosti da za tri sedmice Brazil da konačan odgovor izborom moderne vlade, rekao je on, prenosi AFP.

Lula je priznao da je rezultat izbora bio „neočekivan“, ali je insistirao na tome da trka još nije završena.
- Priznajem da sam bio uvjeren da ću pobijediti u prvom krugu, rekao je u nedjelju. 

- Utakmica tek počinje. Ušli smo u produžetke. A u produžecima ćemo pridobiti brazilski narod.

Odnosi SAD-a i Brazila

Predsjednik Vrhovnog izbornog suda Brazila izjavio je u nedjelju da nisu pronađeni dokazi o međunarodnom uplitanju u izbore.

Tokom kampanje, predsjednik Lula je „suverenitet“ postavio kao ključni stub svoje platforme, povremeno optužujući Sjedinjene Američke Države za pokušaje miješanja i uticaja na izbore u Brazilu. Obećao je i povećanje budžeta za odbranu.

Ranije ove godine, Flávio Bolsonaro je uspješno lobirao kod SAD-a da dvije najveće brazilske kriminalne bande označe kao terorističke organizacije.

U julu je Brazil odbio izdati vize dvojici zvaničnika američkog State Departmenta za koje je tvrdio da pokušavaju unijeti sumnju u brazilski izborni sistem, što su SAD nazvale „neosnovanim optužbama“. To se dogodilo nakon što je Flávio Bolsonaro navodno rekao grupi stranih diplomata da brazilske mašine za glasanje imaju isto porijeklo kao i venecuelanske, što je netačno.

Prošle godine, Donald Trump je suđenje Jairu Bolsonarom iskoristio kao opravdanje za uvođenje carina Brazilu i sankcionisanje pojedinih visokih zvaničnika i sudija.

Pobjeda Flávija Bolsonara vjerovatno bi značila pridruživanje Brazila američkoj koaliciji „Štit Amerika“ protiv trgovine narkoticima i tješnje usklađivanje sa SAD-om.
Ipak, Bolsonaro je obećao da će održati „ekonomski pragmatične“ odnose s Kinom, koja je pretekla SAD kao najveći trgovinski partner Brazila i ključni je kupac brazilske soje i govedine.