Prijedlog koji dijeli Evropu, nove članice EU bi mogle ostati bez jednog prava

Buduće članice Evropske unije mogle bi se suočiti s privremenom suspenzijom prava veta ako nakon pristupanja počnu nazadovati u demokratskim procesima. Takva mogućnost dio je novog seta pravno obavezujućih zaštitnih mjera koje će evropska komesarka Marta Kos predstaviti danas, a koje su već izazvale neslaganja među članicama Unije.

Kako je Rapporteur objavio prošle sedmice, predviđeni mehanizmi omogućili bi kažnjavanje demokratskog nazadovanja. Njima se nastoji spriječiti da države nakon ulaska oslabe EU iznutra, ali i osigurati podrška proširenju među evroskeptičnim građanima sadašnjih članica. U pozadini prijedloga je iskustvo Brisela s Mađarskom i Poljskom, koje su postale članice u velikom proširenju 2004. godine. Sporovi s tim državama zbog nezavisnosti pravosuđa i medija trajali su godinama, a njihove posljedice Unija još osjeća.

Prijetnje iz zrakaEU jača odbranu od dronova, članicama stiže dodatnih 130 miliona eura

Francuska, Njemačka, Holandija i Belgija tražile su najstrože zaštitne mjere, želeći argumente kojima bi pred domaćom javnošću mogle opravdati prijem novih država. Očekuje se da će predloženi ambiciozni mehanizmi odgovoriti na njihove zahtjeve.

Podrška javnosti posebno je važna uoči niza izbora na kojima jačaju populističke stranke, prvenstveno u Francuskoj. Upravo je pridobijanje evroskeptičnih birača predstavljeno kao ključni politički cilj novih mjera.

„Uz uspon Nacionalnog okupljanja (Rassemblement National), potrebni su nam argumenti“, rekao je jedan diplomata.

Pristupanje bilo koje države, uključujući i malu Crnu Goru, zahtijeva saglasnost svih 27 nacionalnih parlamenata. U Francuskoj bi o tome mogao biti održan i referendum, osim ako proširenje dobije podršku tri petine glasova u oba doma parlamenta, što predstavlja izuzetno visok prag.

Međutim, druga grupa članica, predvođena Italijom i Austrijom, već se usprotivila mogućnosti uvođenja novih zaštitnih mehanizama. Tim državama prioritet je uključivanje Zapadnog Balkana u EU.

„Politički gledano, to je neprihvatljivo za značajan broj država članica“, izjavio je stručnjak za proširenje Steven Blockmans.

Nezadovoljstvo bi se moglo pojaviti i među kandidatima za članstvo, naročito onima koji ističu da u reformi pravosuđa napreduju rekordnim tempom. Za njih bi stroga pravila mogla otvoriti pitanje ravnopravnosti s državama koje su već u Uniji.

Na opasnost stvaranja različitih kategorija članstva u ponedjeljak je upozorio moldavski premijer Vasile Tofan.

„Veoma je važno izbjeći bilo kakav utisak o podjeli na nivoe, statusu 'druge klase' ili bilo kakvoj drugoj vrsti stratifikacije; smatram da bi to naštetilo evropskoj ideji, a vjerujem i da bi Rusija to iskoristila u svoju korist“, poručio je.

Kos je svoj pristup proširenju sažela krilaticom „Bez trojanskih konja“, mnogo prije nego što se ovog ljeta pojavila „Odiseja“ (The Odyssey). Ta je poruka raspravi dala prizvuk imperijalne veličine, dok se dug put brojnih kandidata prema evropskom članstvu poredi s Odisejevim putovanjem.

Naredni mjeseci pokazat će može li komesarka pomoći da se ta putovanja privedu kraju i istovremeno osigurati da kroz vrata Berlaymonta ne uđu buduće članice koje bi Uniju slabile iznutra.