Njemački medij upozorava na neviđen savez, Evropa mora spriječiti takav scenarij

O budućnosti Ukrajine, ali i evropskih zemalja, moglo bi se razgovarati za stolom za kojim njihovi predstavnici neće sjediti. Na takav scenarij upozorava njemački sedmičnik Der Spiegel, analizirajući mogućnost sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog čelnika Xi Jinpinga.

Potencijalno povezivanje trojice lidera Spiegel naziva „G3“ i ocjenjuje da bi ono moglo ozbiljno ugroziti evropske interese. Evropsku uniju zato poziva da upotrijebi svoju ekonomsku snagu kako bi spriječila takav razvoj događaja, prenosi Večernji list.

Razmatra nove napadeTrump o ratu s Iranom: To su davno trebali učiniti predsjednici prije mene

Razgovori o Ukrajini bez Zelenskog

Prilika za susret mogla bi se otvoriti tokom samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), zakazanog za 18. i 19. novembar u kineskom Shenzhenu. Još prilikom Xijeve posjete Washingtonu u septembru najavljena su dva njegova susreta s Trumpom do kraja godine, a okupljanje na marginama samita spomenuto je kao jedna od mogućnosti.

Putin je predložio da se tada sastanu sva trojica i razgovaraju o budućnosti Ukrajine. Trump je u ponedjeljak iskazao spremnost za takav format razgovora, uz mogućnost da se među temama nađe i „denuklearizacija“. Također je izrazio uvjerenje da bi sastanak mogao donijeti rješenje za rat u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan.

Ako se prijedlog ostvari, bio bi to prvi zajednički sastanak trojice čelnika. Spiegel upozorava da u poretku kojim bi dominirale njihove države ne bi bilo mjesta ni za Ukrajinu ni za evropske zemlje. Njemačka i ostatak Evrope tako bi mogli doći u situaciju da drugi odlučuju o njihovoj budućnosti.

Prema tumačenju njemačkog sedmičnika, Putin želi novu podjelu Evrope po uzoru na Jaltu 1945. godine, odnosno dogovor SAD-a, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza o dvije interesne zone u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Potezi Washingtona koji slabe ukrajinsku odbranu

Spiegel smatra da je Trumpovo udaljavanje od dosadašnje podrške Ukrajini i Evropi sve vidljivije, čak i ako ne bude dogovora nalik novoj Jalti. U tom kontekstu izdvaja odluke američke administracije nakon telefonskog razgovora Trumpa i Putina prije gotovo dvije sedmice.

Sedmičnik navodi da je američki predsjednik odustao od provođenja dogovorenih sankcija, dopustio izvoz ruskog dizela i zatražio smjenu Zelenskog. U istom periodu, prema tim navodima, Elon Musk naredio je usporavanje satelitske veze Starlink u Ukrajini, zbog čega su ukrajinski dronovi srednjeg dometa onesposobljeni.

Problemi su se pojavili i s projektilima Patriot. Washington je, piše Spiegel, odgodio isporuke koje su evropske države već platile, a nije dao odobrenje ni članicama EU koje su spremne Ukrajini ustupiti projektile iz vlastitih zaliha.

Zelenski je na blokadu isporuka upozorio dok Rusija intenzivira napade na ukrajinska energetska postrojenja. Njemački sedmičnik također navodi da su SAD privremeno obustavile razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom neposredno uoči posljednjih ruskih zračnih napada, što je dovelo do ozbiljne štete za tu zemlju.

Dok se Ukrajina približava petoj ratnoj zimi, američko oružje, satelitska veza Starlink, obavještajna saradnja i sankcije Rusiji ostaju ključni za njenu odbranu.

„Naravno, Ukrajina to ne bi mogla izdržati“, rekao je Zelenski o mogućnosti da Rusija i SAD udruže snage.

Posljedice bi osjetile i evropske zemlje

U slučaju ukrajinske kapitulacije, upozorava Spiegel, ruski utjecaj proširio bi se do područja uz istočnu granicu Poljske. Milioni Ukrajinaca mogli bi krenuti prema zapadu, dok bi Moskva dobila dodatne mogućnosti za pritisak na Evropu.

Sedmičnik procjenjuje da bi Putin tada mogao svu pažnju posvetiti provociranju NATO-a i mogućem razbijanju Saveza. Evropske države morale bi povećati ulaganja u odbranu, uz rizik da Rusija i ukrajinske resurse stavi u službu svojih planova za djelovanje protiv Evrope.

Evropsko tržište kao sredstvo pritiska

Odgovor EU, prema Spiegelu, mogao bi se zasnivati na činjenici da je pristup evropskom tržištu potreban i američkoj i kineskoj ekonomiji. Ta zavisnost Bruxellesu pruža mogućnost da ekonomskim mjerama reaguje na odluke koje ugrožavaju evropske interese.

Jedan od raspoloživih instrumenata je takozvana trgovinska bazuka. Ona obuhvata uvođenje uvoznih carina i kvota, ali i ograničavanje pristupa bankarskim i finansijskim uslugama. Prema navodima iz teksta, za njeno aktiviranje nije potrebna saglasnost svih članica, već se odluka može donijeti običnom većinom glasova.

Spiegel podsjeća i na ranije primjere trgovinskog pritiska. Početkom oktobra EU je, kako navodi sedmičnik, uspjela postići smanjenje kineskog izvoza električnih automobila. U januaru je sličnim pristupom nastojala zaustaviti Trumpove ambicije u vezi s aneksijom Grenlanda.

Jačanje tog instrumenta nedavno su predložili njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Spiegel njihov prijedlog tumači kao pokazatelj da prepoznaju potrebu da Evropa odlučnije štiti vlastite interese u svijetu koji se ubrzano mijenja.