Musk tvrdi da rezovi USAID-a nisu izazvali veliku štetu, studija pokazuje suprotno

Nova naučna studija pokazala je da su posljedice obustave američke strane pomoći 2025. godine bile znatno ozbiljnije nego što su tvrdili pojedini zvaničnici administracije predsjednika Donalda Trumpa. Istraživanje zaključuje da je prekid finansiranja izazvao duboke poremećaje u zdravstvenim i humanitarnim sistemima širom svijeta, s posebno teškim posljedicama za najugroženije grupe stanovništva.

Nakon što je administracija Donalda Trumpa u januaru 2025. godine uvela 90-dnevnu obustavu sve američke strane pomoći, hiljade ugovora su raskinute, što je dovelo do trajnog gašenja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u julu iste godine. U tom procesu važnu ulogu imao je Elon Musk, tada predsjednički savjetnik i čelnik Odjela za efikasnost vlade (DOGE). On je USAID nazvao "kriminalnom organizacijom" i poručio da je došlo "vrijeme da umre". Kasnije je tvrdio da je šteta od ukidanja pomoći bila minimalna, navodeći čak da su se "smrtni slučajevi u Africi smanjili" nakon rezova.

Studija otkrila zaštoVaša jetra može živjeti hiljadama godina duže od vas, izračunata granica ljudskog života

Posljedice osjetili zdravstveni sistemi

Jedan od programa koji je bio teško pogođen odnosio se na nadzor i prevenciju ebole u istočnom dijelu Demokratske Republike Kongo i Ugande. Do maja 2026. godine upravo je na tom području izbila epidemija ebole, za koju brojni stručnjaci za javno zdravstvo smatraju da je pogoršana nakon povlačenja finansiranja USAID-a.

Velike posljedice pretrpio je i Program predsjednika SAD-a za hitnu pomoć u borbi protiv AIDS-a (PEPFAR), pokrenut 2003. godine. Zahvaljujući tom programu više od 20 miliona osoba koje žive s HIV-om dobijalo je antiretrovirusnu terapiju.

Nekoliko sedmica nakon obustave finansiranja brojne klinike širom Afrike prestale su s radom, a pacijenti su ostali bez liječenja. Iako je dio aktivnosti PEPFAR-a kasnije obnovljen, stručnjaci navode da je prekid izazvao "ozbiljne i razorne" poremećaje, uz otpuštanje hiljada zdravstvenih radnika i zatvaranje velikog broja klinika.

Istraživanje pokazalo razmjere krize

Naučnici sa Mailman School of Public Health Univerziteta Columbia analizirali su globalne zdravstvene posljedice obustave američke pomoći. Njihovo istraživanje pokazalo je neposredan negativan utjecaj na zdravstvene i humanitarne sisteme širom svijeta. Posebno su pogođeni seksualno i reproduktivno zdravlje, dostupnost terapije za HIV, funkcionisanje mreža za upućivanje pacijenata i pomoć osobama koje prolaze kroz krize mentalnog zdravlja.

Najveće posljedice osjetile su već ranjive i marginalizirane grupe, među kojima su žene, djevojčice, LGBTQ+ osobe, seksualni radnici, osobe koje žive s HIV-om i migranti.

Prva autorica studije Sarah Branoff iz Odjela za populaciju i porodično zdravlje Univerziteta Columbia navela je da je američka vlada decenijama bila najveći svjetski donator strane pomoći, pri čemu je značajan dio sredstava bio namijenjen osnovnim zdravstvenim uslugama.

Kako je istakla, nagli prekid finansiranja 2025. godine predstavljao je sistemski šok koji je razotkrio strukturne slabosti u finansiranju i upravljanju globalnim zdravstvom.

Iskustva ljudi na terenu

Autori su koristili kvalitativni pristup, zasnovan na 53 intervjua s ljekarima, zdravstvenim radnicima, predstavnicima vlasti, nevladinih organizacija i humanitarnih agencija u Nepalu, Keniji i Kolumbiji. Provedena je i online anketa među gotovo 100 stručnjaka koji rade u oblasti globalnog zdravstva.

Prema autorima, takav pristup omogućio je da se, osim statistike, prikažu i stvarne posljedice koje su osjetili ljudi pogođeni prekidom finansiranja.

Koautorica istraživanja Julia Kosgei iz Kenije navela je da rezultati potvrđuju ono što su zdravstveni radnici na terenu od početka upozoravali – da je riječ o sistemskom šoku s dubokim ljudskim posljedicama.

Prema njenim riječima, adolescenti su ostali bez pristupa uslugama planiranja porodice i seksualnog i reproduktivnog zdravlja koje su godinama razvijane, trudnice su vraćane iz zdravstvenih ustanova, a zajednice koje su ostvarile napredak u suzbijanju širenja HIV-a suočile su se s rizikom da taj napredak izgube.

Dodala je da iza svakog podatka stoji stvarna osoba – zdravstveni radnik koji se suočava s finansijskim slomom, djevojčica bez pristupa kontracepciji ili majka kojoj nije omogućena prenatalna zdravstvena zaštita. Naglasila je da istraživanje pokazuje kako političke odluke donesene hiljadama kilometara daleko za ljude u Keniji predstavljaju pitanje života i smrti.

Procjene govore o milionima izgubljenih života

Autori studije podsjećaju i na ranija istraživanja koja su procjenjivala učinak programa finansiranih putem USAID-a. Jedna analiza pokazala je da su programi koje je podržavao USAID od 2001. do 2021. godine spasili oko 92 miliona života širom svijeta, uključujući više od 30 miliona djece mlađe od pet godina. Naučnici su izračunali da bi bez tih programa do 2030. godine moglo doći do dodatnih 14 miliona smrti koje bi se mogle izbjeći.

Noviji izvještaj objavljen u maju u časopisu The Lancet Global Health procjenjuje da bi, ukoliko se nastavi sadašnji trend smanjenja međunarodne pomoći, do 2030. godine moglo biti čak 22 miliona smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti, među njima i 5,4 miliona djece mlađe od pet godina.

Rezultati najnovijeg istraživanja objavljeni su u stručnom časopisu BMJ Public Health.