Klimatski haos tek počinje, naučnici kažu da bi 2027. mogla biti najtoplija ikad

Šumski požari bjesne širom Sjeverne Amerike i Evrope. Smrtonosni toplotni valovi zadržali su se iznad brojnih gradova, a svjetski okeani bilježe najviše temperature ikada izmjerene za ovo doba godine. Istovremeno, prognozira se da će fenomen El Niño dodatno ojačati i dostići historijski intenzitet, podižući globalne temperature i mijenjajući vremenske obrasce širom planete.

Iako se može činiti da Zemlja prolazi kroz ljeto kakvo nije zabilježeno u modernoj historiji, ono još uvijek nije rekordno. Barem zasad, piše AP.

Poslije kratkog olakšanjaBiH pred novim udarom vrućina, prognoza ne donosi dobre vijesti

Prema klimatskim podacima, 2026. je do sada tek treća najtoplija godina, iza 2024. i 2025. Međutim, naučnici upozoravaju da je još prerano donositi konačne zaključke. Zbog kombinacije ubrzanog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem i izuzetno snažnog El Niña, postoji sve veća vjerovatnoća da bi 2026. do kraja godine mogla postati najtoplija godina ikada zabilježena, nadmašivši rekord iz 2024. ili mu se barem vrlo približivši.

Čak i ako ova godina postavi novi rekord, naučnici smatraju da on neće dugo trajati. Iako nisu potpuno saglasni oko toga hoće li 2026. završiti kao najtoplija godina u historiji mjerenja, gotovo svi očekuju da će 2027. nadmašiti sve dosadašnje rekorde, možda i značajno.

Klimatski naučnik Zeke Hausfather iz organizacije Berkeley Earth smatra da su ratovi posljednjih godina skrenuli pažnju javnosti sa klimatskih promjena.

- Svijet je gorio na druge načine pa ljudi nisu obraćali mnogo pažnje na klimatske promjene. Sada svijet ponovo gori, ali zbog klimatskih promjena, i to na način koji je sve teže ignorisati. Bit će samo gore, rekao je Hausfather.

Sve veće šanse za rekordno toplu godinu

Hausfather procjenjuje da postoji 35 posto vjerovatnoće da će 2026. nadmašiti 2024. i postati najtoplija godina u historiji mjerenja. Tu procjenu povećava gotovo svakog mjeseca - u martu je iznosila svega sedam posto.

Bivši vodeći NASA-in klimatolog James Hansen, kojeg mnogi smatraju jednim od najutjecajnijih naučnika u oblasti klimatskih promjena, vjeruje da će 2026. ipak završiti ispred 2024.

Dnevna temperatura površine svjetskih mora izjednačila se s rekordom iz 2024. još u maju, a od juna gotovo svakodnevno obara nove rekorde. Kako okeani pokrivaju više od 70 posto površine Zemlje, postoji vremensko kašnjenje od oko mjesec i po između zagrijavanja mora i njegovog utjecaja na prosječnu globalnu temperaturu.

Hansen smatra da upravo sada počinje period u kojem će se globalni temperaturni rekordi početi rušiti. Prema podacima evropske klimatske službe Copernicus, oko 82 posto površine svjetskih okeana ove godine pogođeno je morskim toplotnim valovima.

Prije mjesec dana američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) procijenila je da postoji 66 posto vjerovatnoće da će 2026. biti četvrta najtoplija godina, dok je šansa da završi na prvom mjestu tada iznosila svega 0,1 posto. Međutim, direktor NOAA-inog odjela za praćenje klime Russell Vose očekuje da će se te procjene povećati nakon obrade podataka za juli.

Hausfather navodi da se prognoze mijenjaju zbog sve snažnijih očekivanja da će ovogodišnji El Niño biti "zapanjujuće snažan" i oboriti sve dosadašnje rekorde.

El Niño dolazi, ali nije uzrok ovog ljeta

El Niño je prirodni klimatski fenomen koji privremeno zagrijava dijelove ekvatorijalnog Tihog okeana, povećava prosječnu globalnu temperaturu i utiče na ekstremne vremenske prilike širom svijeta.

Većina prognoza ukazuje da bi ovogodišnji El Niño mogao postati najjači otkako se prati. Iako svaki El Niño oslobađa toplotu nakupljenu u okeanima, zbog sve većih količina stakleničkih plinova danas postoji znatno više energije uskladištene u morima nego ranije, objašnjava klimatolog Zachary Labe iz organizacije Climate Central.

Količina toplote pohranjene u svjetskim okeanima, koja predstavlja jedan od ključnih pokazatelja klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, i dalje postavlja nove rekorde, dodaje Labe.

Međutim, klimatolozi naglašavaju da se ovogodišnje ekstremno ljeto ne može pripisati El Niñu jer njegovi glavni efekti nastupaju tek nekoliko mjeseci nakon razvoja fenomena.

Požari, ekstremne vrućine i drugi vremenski ekstremi koji obilježavaju ljeto 2026. upravo su ono na šta naučnici upozoravaju decenijama kao posljedicu sagorijevanja uglja, nafte i prirodnog plina.

- Glavni uzrok rekordnih temperatura su klimatske promjene. Njihov doprinos je mnogo, mnogo veći od utjecaja El Niña, koji globalnu temperaturu povećava za svega jednu do dvije desetinke stepena iznad dugoročnog trenda, rekao je Labe.

Hansen smatra da se proces zagrijavanja dodatno ubrzava jer se smanjuje industrijsko zagađenje koje stvara čestice čađi i smoga, a koje djelimično hlade atmosferu i prikrivaju dio zagrijavanja izazvanog stakleničkim plinovima. Također smatra da bi klimatski sistem mogao biti osjetljiviji na stakleničke plinove nego što su naučnici ranije procjenjivali.

Toplotni valovi postaju sve češći

Ovogodišnji toplotni valovi posebno su pogodili područja koja nisu navikla na temperature iznad 38 stepeni Celzijusa, za razliku od tropskih krajeva, ističu klimatolozi.

- Posebno zabrinjavaju visoke noćne temperature koje ljudima otežavaju san, što negativno utiče na zdravlje i radnu sposobnost, kaže Samantha Burgess iz evropske klimatske službe Copernicus.

Kao primjer navodi Evropu, koja je ove godine već imala izuzetan toplotni val u maju, još jedan u junu, dva tokom jula, te novi koji trenutno pogađa Francusku i Španiju.

Evropski toplotni valovi nisu izolovan slučaj. Izuzetno visoke temperature zabilježene su i u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i Indiji. Toplotni valovi se uvijek negdje događaju, ali ono što je ove godine neuobičajeno za Evropu jeste njihova učestalost i rasprostranjenost - rekla je Burgess.

Klimatolog Michael Oppenheimer sa Univerziteta Princeton smatra da se upravo ostvaruju upozorenja koja naučnici godinama iznose.

- Ovo više nije samo slika budućnosti o kojoj smo govorili. Ovo je stvarnost klimatskih promjena. Nema nikakve sumnje da su klimatske promjene povećale rizik od šumskih požara i vjerovatnoću izuzetno toplih, opasnih, pa čak i dosad nezabilježenih ljeta širom svijeta, zaključio je Oppenheimer.