83 godine prkosa Oslobođenja: Preživjeli smo ratove, države i vrijeme

Naše Oslobođenje danas puni velike 83 godine.

Osnovano je 30. augusta 1943. godine u ratnim okolnostima, u selu Donja Trnova u blizini Ugljevika, čiji je osnivač i prvi glavni i odgovorni urednik Rodoljub Čolaković od samog početka prenosio jasnu poruku koja nas definira i danas -  otpor fašizmu i predanost istini. Oslobođenje, uprkos ratovima, promjenama sistema, raspadima država te brojnim pritiscima, nastavlja živjeti i predano se boriti za istinu i dobrobit svih građana. Ovim povodom smo razgovarali sa glavnim urednicima, dugogodišnjim saradnicima i prijateljima koji su na različite načine bili vezani za Oslobođenje.

List godine

Glavna i odgovorna urednica dnevnog lista "Oslobođenje", Vildana Selimbegović, ističe kako odanost temeljnim vrijednostima, ostaje jedan od najvažnijih stubova našeg lista danas.

- Oslobođenje je od svog nastanka bilo, što bi se reklo, na pravoj strani, kako u Drugom svjetskom ratu tako i u ratovima devedesetih i što je meni iznimno važno, bez obzira na različite države i sisteme, uvijek su posebno mjesto na stranicama lista zauzimali obrazovanje i kultura, poručila je Selimbegović.

Slično mišljenje dijeli i akademik Mirko Pejanović, koji ističe da Oslobođenje od momenta osnivanja, pa sve do danas, predstavlja simbol onoga što u cjelini označava antifašistička borba u Drugom svjetskom ratu, narodnooslobodilačka antifašistička borba, što označava uspjeh antifašista u stvaranju i formiranju Bosne i Hercegovine kao posebne federalne državne jedinice i što, naglašava Pejanović, označava i bilježi, iz dana u dan, napredak Bosne i Hercegovine u njenom socijalnom i ekonomskom razvoju nakon Drugog svjetskog rata.

Selimbegović, pak, navodi da je Oslobođenje prolazilo kroz različite faze u svojoj bogatoj historiji, ali je, kako kaže, profesionalizam ostao trajno novinarsko opredjeljenje na kome mi istrajavamo.

- Na moju veliku radost i ovo uistinu želim istaći, naše mlade kolege to ne samo da prihvataju nego i daju svoj doprinos, angažmanom i tekstovima koji se prepoznaju u javnosti, poručila je.

Govoreći o činjenici da je Oslobođenje preživjelo dva rata, Drugi svjetski rat i rat devedesetih, Selimbegović naglašava kako je fascinantan podatak da je Rodoljub Čolaković, prvi glavni i odgovorni urednik našeg lista, novinu spremao, kako je rekla, u jednoj rupi, u Donjoj Trnovi.

- Slučajnost ili sudbina, kako god, Oslobođenje je opet najteže ratne 1993. proglašeno Listom godine u svijetu, a najveća nagrada je bila da se tim povodom 16. septembra Oslobođenje štampalo na 40 jezika, kao prilog najuglednijim listovima planete, podsjeća ona.

Naime, tog dana Oslobođenje je izašlo u tiražu od 21.800.000 primjeraka.

- To su podaci vrijedni pamćenja za sve generacije, barem ja tako mislim. I vjerujem da puno znače i današnjim mladim ljudima, kaže naša glavna i odgovorna urednica.

Na prvoj liniji fronta

Govoreći o činjenici da je Oslobođenje printano i tokom opsade Sarajeva, Selimbegović se prisjeća značaja i poruke koju je ovaj čin prkosa nosio.

- Ogromno nam je svima bilo kada se list pojavi. Nije urbana legenda - Sarajevo se opsadi otimalo životom, novinama, knjigama, predstavama, koncertima. Oslobođenje nije bilo jedini list koji je izlazio u opkoljenom gradu, ali kolporteri su uvijek izvikivali prvo naslove iz Oslobođenja, kaže Selimbegović.

Odgovarajući na pitanje da li postoji izdanje, naslov ili tekst iz ratnog perioda za koji smatra da najbolje predstavlja šta je Oslobođenje tada bilo Selimbegović izdvaja tekst o Srebrenici: "Da se Srebrenica više nikom i nikad ne ponovi!"

- To je veliki naslov i danas, a kamoli u ratu, kada je šok od zbivanja u Srebrenici još bio svjež. Na ono malo papira koje su kolege iz svijeta - hvala im! - uspijevale ubaciti u opkoljeni grad, u uvjetima u kojima se radilo, a Oslobođenje je i bukvalno bilo na prvoj liniji fronta, i Oslobođenje i sve redakcije koje su egzistirale u gradu uspijevale su čitateljima donijeti i vijesti i analize i intervjue i pratiti reakcije na naša ratna zbivanja u Evropi i svijetu, navodi ona.

Kako kaže, kolege su izvještavale s prvih linija fronta, bavili se sudbinskim temama, ali i malim, a podjednako važnim stvarima.

- Oslobođenje je bilo saučesnik u nastajanju prvog SFF-a, o čemu je divno govorio Haris Pašović, objavljen je razgovor sa Susan Sontag, recimo, ali se 1993. pojavio i naslov: Izabrana Mis opkoljenog Sarajeva! Hoću reći da je Oslobođenje bilo dio naših života i meni je to najvažnije, navodi Selimbegović.

Akademik Pejanović napominje da je Oslobođenje, kroz rad svojih redakcija i svojih novinara, afirmisalo stvaralaštvo ljudi Bosne i Hercegovine u oblasti privrede, nauke, kulture, sporta i ono po čemu se izvan Bosne i Hercegovine u široj evropskoj i svjetskoj javnosti zna o Bosni i Hercegovini jeste upravo doprinos lista Oslobođenje, a to je, kako kaže, najviše pokazano u vrijeme opsade Sarajeva i borbe građana Sarajeva da se odbrane od  granatiranja i onoga što je značila opsada 1.425 dana.

Naš sagovornik posebno ističe da je Oslobođenje bilo na strani interesa građana, a to je, kako je naveo, da odbrane svoju slobodu, da potvrde svoj antifašizam.

- Ljudi iz Oslobođenja su i žrtvovali svoje živote. Dakle, dopisnici i mnogi su ubijeni zato što su bili to što su bili. Oslobođenje je, na neki način, bila snaga građana za istinu o agresiji, istinu o stradanju civila, istinu o borbi za državu Bosnu i Hercegovinu, njenu nezavisnost i suverenost, poručio je.

Pejanović ističe da je Oslobođenje opšte dobro građana ove zemlje.

- Ono je, na neki način, i stup državnosti Bosne i Hercegovine, stup borbe za nezavisnost i suverenost države Bosne i Hercegovine i zaslužuje sve čestitke, a današnja redakcija također zaslužuje čestitke za sve napore koje čini da Bosna i Hercegovina ide smjelije i uspješnije ka tome da postane članica euroatlantskih institucija, kazao je Pejanović.

Tanja Topić, novinarka, politička analitičarka i aktivistica za ljudska prava, govoreći o Oslobođenju, ističe da je naš list, uprkos ranije navedenim izazovima, sačuvalo dubinu i ozbiljnost zbog kojih se novina čita.

- Nije podleglo trendovima borbe za što više klikova i pokazalo je da postoji čitalačka publika koja prednost daje sadržaju nad formom, ističe Topić.

Oslobođenje danas

Oslobođenje danas nastavlja živjeti kao dnevni list, internet portal, ali i TV kanal, boreći se da ostane odan vrijednostima na kojima smo začeti davne 1943. godine.

Glavni i odgovorni urednik internet izdanja, odnosno Oslobodjenje.ba portala Nihad Katica ističe kako 83 godine Oslobođenja nisu samo priča o tradiciji. To je, kako kaže, prije svega priča o vrijednostima koje su izdržale vrijeme i ostale odane profesionalnom novinarstvu, antifašizmu i odgovornosti prema Bosni i Hercegovini i njenim građanima.

- Danas, kada se mediji mijenjaju brže nego ikada, naš najveći izazov nije da sačuvamo Oslobođenje onakvim kakvo je nekada bilo, nego da njegove temeljne vrijednosti prenesemo u medij budućnosti. Nove tehnologije donose ogromne mogućnosti, ali i iskušenja. Nikada nije bilo lakše podleći brzini, klikovima i borbi za pažnju. Upravo zato nam identitet koji Oslobođenje gradi već 83 godine služi kao svjetionik, da znamo šta možemo mijenjati, a od čega ne smijemo odustati, kazao je Katica.

Katica ističe kako Oslobodjenje.ba danas razvija nove formate, nove kanale komunikacije i nove načine da dođemo do publike.

- Osluškujemo nove generacije i koristimo tehnologiju da budemo brži, dostupniji i relevantniji. Ali suština ostaje ista: Oslobođenje mora biti profesionalan, slobodan i odgovoran medij koji stoji na strani Bosne i Hercegovine i svih njenih građana, jasan je naš urednik.

Glavna i odgovorna urednica dnevnog lista "Oslobođenje" također navodi kako se savremeno novinarstvo susreće s ogromnim izazovima.

- Zapravo svijet je pred ogromnim izazovima, a novinari su uvijek na prvoj liniji. Iznimno je teško baviti se našim poslom i ostati dosljedan, ne iznevjeriti profesiju i principe. Na Balkanu je, usuđujem se reći, sve još kompleksnije. Oslobođenje, srećom, ima izdavača koji vjeruje u nas. Iz novinarske perspektive to znači zaista izniman angažman, istrajno zalaganje i zato bih iskoristila priliku da se zahvalim svojim suradnicima i kolegama i svima u našoj kući koji svojim doprinosom pomažu da Oslobođenje ostane i opstane. I naravno, veliko hvala našim čitateljima i poslovnim partnerima, zaključila je Selimbegović.