Iran iznio uvjete za deblokadu Hormuza, Trump rekao da nema s kim pregovarati

Iran je saopćio da je spreman ponovo otvoriti Hormuški moreuz u roku od samo dva dana, ali pod uslovom da Sjedinjene Američke Države prihvate zahtjeve Teherana. Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump priznao je da Washington ima poteškoća u pronalaženju iranskih zvaničnika s kojima bi mogao pregovarati, nakon američkih vojnih napada na iransko rukovodstvo.

Iran je ranije predlagao sedmodnevni rok za ponovno otvaranje ovog strateški važnog pomorskog prolaza, a novi prijedlog predstavljen je u ponedjeljak, 2. novembra, tokom intenziviranih diplomatskih aktivnosti između dvije zemlje. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je da skraćivanje roka predstavlja još jedan pokazatelj spremnosti Teherana na postizanje dogovora.

Vojna saradnjaIran potvrdio kupovinu ruskih lovaca Su-35, isporuka nakon rata

"Mogućnost provođenja ovog plana u dva dana još je jedan dokaz iranskog pristupa u dobroj vjeri", rekao je Baghaei.

"Jasno smo poručili da se, u slučaju ispunjenja naših zahtjeva, sigurnost u Hormuškom moreuzu i nastavak pregovora mogu osigurati u vrlo kratkom roku", dodao je.

Prema njegovim riječima, razmjena poruka između Teherana i Washingtona nastavlja se preko posrednika, a daljnji razvoj situacije zavisi od američkog odgovora.

"Sve zavisi" od toga hoće li SAD prihvatiti iranske uslove, poručio je Baghaei, dodajući da se tek nakon toga može razgovarati o narednim koracima.

Koje uslove Iran postavlja Americi?

Za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza Teheran traži prekid rata na svim ratištima, odmrzavanje iranske imovine u inostranstvu, ukidanje sankcija iranskom naftnom sektoru i obustavljanje američke pomorske blokade iranskih luka. Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u nedjeljnom intervjuu za Al Jazeeru iznio je dodatne zahtjeve.

Prema njegovim riječima, Washington bi morao prihvatiti novu tranzitnu rutu kroz Hormuški moreuz koju su dogovorili Iran i Oman, smanjiti broj američkih vojnika u regiji te ukinuti sankcije uvedene od augusta. Tada su Sjedinjene Američke Države pokrenule novi paket mjera protiv Irana, koje Washington opisuje kao politiku ekonomskog gušenja.

Od početka rata krajem februara Iran tvrdi da nadzire Hormuški moreuz i redovno napada brodove koji pokušavaju proći bez njegovog odobrenja. S druge strane, američke snage provode pomorsku blokadu iranskih luka. Prvobitni prijedlog za deblokadu moreuza Teheran je u septembru dostavio Washingtonu preko Katara. Sadašnji plan predviđa znatno kraći rok, ali zahtjevi iranske strane ostaju ključni preduslov.

Trump priznao da nema s kim pregovarati

Dok iranski zvaničnici predstavljaju uslove za dogovor, američki predsjednik Donald Trump govorio je o problemima s kojima se Washington suočava u pokušajima uspostavljanja pregovora. Na predizbornom skupu Republikanske stranke u nedjelju, 1. novembra, u Dubuqueu u saveznoj državi Iowa, Trump se osvrnuo na dosadašnje američke vojne operacije protiv Irana. Tvrdio je da su američke snage uništile veliki dio iranskih vojnih kapaciteta, uključujući brodove, avione, radarske sisteme i protivzračnu odbranu.

"Nemaju mornaricu. Imali su 159 brodova. Imali su 268 aviona. Njihovi avioni razbacani su po pistama širom Irana, u komadićima. Nemaju radare. Nemaju protivzračno naoružanje. Nemaju vođe", izjavio je Trump.

Zatim se osvrnuo na posljedice napada na iransko političko i vojno rukovodstvo.

"Mislim, imali su vođe. To je moj problem. Možda smo malo pretjerali s njihovim vođama. Nemam s kim razgovarati. Pokušavam pronaći nekoga s kim bih mogao razgovarati. Niko ne želi biti predsjednik", rekao je američki predsjednik.

Trump je tokom istog govora otvoreno govorio i o američkim obavještajnim aktivnostima protiv Kine i Rusije.

"Netko mi je rekao: 'Gospodine, Kina nas špijunira.' Odgovorio sam: 'Da, pa i mi špijuniramo njih. Ne brinite se zbog toga'", ispričao je Trump.

Nastavio je navodeći da američke obavještajne službe špijuniraju i Rusiju, tvrdeći da taj posao obavljaju uspješnije od kineskih i ruskih službi. Skup u Iowi održan je dva dana uoči američkih izbora za Kongres, na kojima republikanci nastoje zadržati većinu. Trump je pozvao pristalice da podrže republikanske kandidate.

Diplomatski pregovori uz prijetnje novim napadima

Uprkos razmjeni diplomatskih poruka, Washington i Tel Aviv nastavljaju upućivati vojne prijetnje Iranu. Trump je u subotu izjavio da se američke snage još moraju "pobrinuti" za jednu ili dvije mete, među kojima je i planina Pickaxe u centralnom Iranu. Washington sumnja da se na toj lokaciji nalazi nuklearna infrastruktura, što iranske vlasti negiraju. Teheran je odgovorio upozorenjem da će na eventualne nove napade reagovati.

"Na bilo koji čin agresije ili vojni napad na Iran, bez obzira na sredstva, odgovorit ćemo snažno, trenutno i sveobuhvatno", poručio je Baghaei na konferenciji za novinare.

Istovremeno, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi otputovao je u ponedjeljak u Dohu radi učešća u pripremi preliminarnog sporazuma uz posredovanje Katara. U diplomatske aktivnosti uključila se i Kina, koja je najavila slanje posebnog izaslanika Zhai Juna u Iran, Oman i Saudijsku Arabiju kako bi podržao napore za prekid sukoba.

Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je da Bliski istok i Perzijski zaljev ne smiju postati prostor nadmetanja velikih sila. Prema kineskim državnim medijima, Peking i Muscat zajednički su pozvali Washington i Teheran da se vrate Islamabadskom memorandumu o razumijevanju.

Iran ne želi nuklearne pregovore pod pritiskom

Iranski zvaničnici nastavljaju insistirati na ispunjavanju svojih uslova prije početka novih pregovora. Potpredsjednik iranskog parlamenta Ali Nikzad poručio je da Teheran neće učestvovati u pregovorima o nuklearnom programu pod pritiskom, navodeći da su prethodni razgovori završavali neispunjenim obećanjima.

Mohsen Rezaei, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, također je ponovio da Washington prvo mora ispuniti zahtjeve Teherana. Rezaei je potvrdio da je primio pismo američkog potpredsjednika JD Vancea, ali da na njega još nije odgovorio.

SAD optužuje Iran za napade na civile

Američka Centralna komanda (CENTCOM) u međuvremenu je odbacila tvrdnje Irana da su iranski napadi bili usmjereni isključivo na vojne ciljeve. CENTCOM je na društvenoj mreži X objavio da su iranske snage namjerno gađale stambena područja, civilne objekte i civile na brodovima u međunarodnim vodama.

Prema američkim tvrdnjama, u tim napadima poginulo je najmanje 20 ljudi. Na posljedice sukoba upozorio je i Anwar Gargash, savjetnik predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata. Na konferenciji Manama Dialogue u Bahreinu izjavio je da Abu Dhabi ne želi dugotrajnu krizu s Iranom, ali da je međusobno povjerenje narušeno.

"Tu štetu nismo uzrokovali mi. Povjerenje je narušeno nakon iranskog napada na nas", poručio je Gargash.

Rat s Iranom i američki izbori

Diplomatske aktivnosti odvijaju se neposredno pred izbore za američki Kongres, zakazane za utorak, 3. novembra. Ekonomske posljedice rata s Iranom predstavljaju jedno od pitanja koja opterećuju Republikansku stranku uoči glasanja. Objavljivanje izbornih rezultata očekuje se u srijedu, na godišnjicu zauzimanja američke ambasade u Teheranu 1979. godine, kada su 52 američka diplomata držana kao taoci duže od godinu dana.

Širom Irana očekuju se protesti protiv SAD-a, dok su u Teheranu posljednjih dana postavljeni plakati na kojima je Trump prikazan iza zatvorskih rešetaka. Američki predsjednik je u nedjelju navečer saopćio i da je prethodnog dana razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Razgovore o Iranu opisao je kao "vrlo dobre", ali nije iznio dodatne pojedinosti. Netanyahuov ured nije komentarisao sastanak. Izraelski premijer se, nakon izbora održanih prošlog utorka, u javnosti oglašavao uglavnom o izbornim rezultatima.

Ishod izbora i dalje je neizvjestan, a prema prvim procjenama Netanyahu bi mogao imati poteškoća s formiranjem koalicije. Alternativna vlada zasad nije formirana. Za sada nema potvrde da su Sjedinjene Američke Države prihvatile iranske uslove za otvaranje Hormuškog moreuza. Kontakti preko posrednika se nastavljaju, dok Teheran insistira da Washington mora napraviti naredni korak.