Hoće li se posljednje dvije godine mandata Trumpa pretvoriti u noćnu moru?

Više od 200 miliona Amerikanaca s pravom glasa u utorak, 3. novembra, izlazi na izbore za Kongres koji će pokazati kakvu će političku podršku Donald Trump imati tokom preostale dvije godine predsjedničkog mandata.

Birači će odlučivati o svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, čiji članovi imaju dvogodišnji mandat, kao i o 35 senatorskih mjesta. Od ukupno 35 mjesta u Senatu koja su na izborima, 33 su redovna, dok se za dva održavaju posebni izbori.

Amerikanci će birati i guvernere u više saveznih država, članove državnih zakonodavnih tijela, a na glasačkim listićima naći će se i brojni prijedlozi zakona i referendumska pitanja, među kojima su ona koja se odnose na poreze, zdravstvo, stanovanje i izborna pravila.

Izbori na polovini predsjedničkog mandata, poznati kao midterm elections, tradicionalno se posmatraju kao svojevrsna ocjena rada predsjednika i njegove administracije. Stranka koja je na vlasti često na njima gubi dio podrške, a ovogodišnje ankete bilježe prednost demokrata u opredjeljenju birača za Kongres.

Prema prosjeku anketa RealClearPolitics, zaključno s 29. oktobrom, demokratske kandidate za Predstavnički dom podržava 51,5 posto ispitanika, a republikanske 43,1 posto. Istovremeno, Trumpov rad odobrava 38,4 posto ispitanih, dok ga 59,7 posto ne podržava. Ovi podaci predstavljaju trenutni odnos u anketama, a ne prognozu konačnog izbornog rezultata.

Plavi val ili tijesna borba za Kongres

Demokrati u Predstavničkom domu trenutno imaju 213 mjesta, uz nekoliko upražnjenih pozicija, dok republikanci imaju većinu. Za kontrolu nad ovim domom potrebno je najmanje 218 mandata.

U Senatu republikanci imaju 53 mjesta, dok demokratski klub čini 45 senatora Demokratske stranke i dva nezavisna senatora koji djeluju zajedno s demokratama. Zbog toga se u političkim analizama često govori o 47 glasova demokratskog bloka.

Demokratima je za preuzimanje većine potrebno osvojiti dodatna senatorska mjesta, ali će ishod zavisiti od rezultata u nekoliko saveznih država u kojima su utrke posebno neizvjesne.

Na izborima 2018. godine, tokom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata, demokrati su osvojili 40 dodatnih mjesta u Predstavničkom domu i preuzeli kontrolu nad tim domom. Republikanci su tada zadržali većinu u Senatu.

Demokratska većina u donjem domu omogućila je snažniji parlamentarni nadzor nad Trumpovom administracijom, ali i blokirala dio predsjednikovih zakonodavnih inicijativa. Sličan odnos snaga mogao bi se ponovo pojaviti ukoliko se promijeni većina u jednom ili oba doma Kongresa.

Izbori kao ocjena Trumpovog mandata

Rezultati izbora bit će važan pokazatelj raspoloženja birača prema Trumpovoj administraciji. Predsjednik je tokom kampanje pozivao republikanske birače da se ponašaju kao da je i njegovo ime na glasačkim listićima, čime je dodatno vezao sudbinu kandidata svoje stranke za vlastitu političku podršku.

Prema prosjeku RealClearPolitics, Trumpova podrška krajem oktobra iznosila je 38,4 posto, dok je 59,7 posto ispitanika navelo da ne odobrava njegov rad.

Među pitanjima koja su obilježila kampanju nalaze se imigracijska politika, troškovi života, cijene energenata i američko učešće u sukobu s Iranom. Rat je dodatno otvorio raspravu o ekonomskim posljedicama vojnog angažmana i rastu troškova za američke poreske obveznike.

Prema izvještaju Associated Pressa objavljenom krajem oktobra, američki zvaničnici upozorili su saveznike na mogućnost novih udara na Iran nakon izbora, iako Trump, prema navodima izvora te agencije, još nije donio konačnu odluku.

Ključne utrke za Senat

Posebna pažnja usmjerena je na nekoliko saveznih država u kojima se vode tijesne utrke za senatorska mjesta.

U Michiganu se za mjesto u Senatu takmiče republikanac Mike Rogers i demokrata Abdul El-Sayed. Ukoliko pobijedi, El-Sayed bi postao prvi musliman izabran u američki Senat.

U Teksasu se za senatorsko mjesto bore republikanac Ken Paxton i demokrata James Talarico. Ta savezna država već decenijama nije izabrala demokratskog senatora, ali ankete uoči izbora pokazuju da je utrka konkurentna.

U Sjevernoj Karolini demokrata Roy Cooper takmiči se protiv republikanca Michaela Whatleyja, dok se u Ohiju demokrat Sherrod Brown pokušava vratiti u Senat u utrci protiv republikanca Jona Husteda.

U Georgiji je u fokusu borba demokratskog senatora Jona Ossoffa za novi mandat. U Maineu republikanka Susan Collins suočava se s demokratskim kandidatom Troyjem Jacksonom.

Iako se pojedine utrke smatraju posebno neizvjesnim, njihov ishod ne može se pouzdano zaključiti samo na osnovu nacionalnog prosjeka anketa. Za kontrolu nad Senatom bit će presudni rezultati u konkretnim saveznim državama.

Brojna pitanja i referendumi na glasačkim listićima

Osim izbora za Kongres i guvernere, birači će se izjašnjavati i o različitim prijedlozima na nivou saveznih država.

U Kaliforniji je među najzapaženijim pitanjima prijedlog jednokratnog poreza na imovinu milijardera, čiji bi prihod bio namijenjen finansiranju zdravstva i obrazovanja. Na glasačkom listiću nalaze se i prijedlozi koji se odnose na poreze, stambenu politiku, finansiranje istraživanja i pravila glasanja.

Ishod izbora mogao bi značajno utjecati na odnos snaga u Washingtonu tokom preostalog dijela Trumpovog mandata. Bez obzira na rezultate, kampanja za predsjedničke izbore 2028. godine već je postala važan dio političkih kalkulacija u obje stranke.