Hoće li Kina napasti Tajvan, zvaničnici iz SAD-a iznose novu procjenu

Zvaničnici iz SAD-a smatraju da je kineska invazija na Tajvan prije 2028. sve manje vjerovatna, uprkos uputama kineskog predsjednika Xi Jinpinga da njegova vojska do 2027. bude spremna silom zauzeti to demokratski uređeno ostrvo, bude li potrebno, rekli su izvori Reutersa upoznati s procjenama SAD-a.

Među glavnim razlozima su kašnjenja u dostizanju vojne spremnosti zbog antikorupcijske kampanje Komunističke partije Kine, kao i želja Pekinga da vidi rezultate izbora na Tajvanu 2028. godine.

Ostvaren "veliki napredak"Xi najavio još dva susreta s Trumpom, svijet čeka detalje dogovora iz SAD-a

Neki kineski zvaničnici nadaju se da bi ti izbori mogli dovesti na vlast vladu spremniju prihvatiti stavljanje ostrva pod kinesku kontrolu, navode dva aktuelna zvaničnika iz SAD-a, jedan bivši zvaničnik i osoba upoznata s tim pitanjem.

Peking bi mogao sve ozbiljnije razmatrati upotrebu sile od 2028. godine nadalje ako Demokratska progresivna stranka (DPP) na izborima na Tajvanu osvoji četvrti uzastopni mandat, a posebno ako sadašnji predsjednik Lai Ching-te bude ponovo izabran, dodali su izvori.

- Ako se to dogodi, mislim da bi 2028. mogla postati prilično burna, rekao je jedan zvaničnik iz SAD-a, koji je, kao i ostali izvori, govorio pod uslovom anonimnosti.

Lai, koji je preuzeo dužnost prije dvije godine, i njegov vladajući DPP zagovaraju zaseban identitet Tajvana u odnosu na Kinu. Takav stav često izaziva ljutnju Pekinga, koji ostrvo smatra neotuđivim dijelom kineske teritorije. Tajvan se snažno protivi kineskim tvrdnjama i poručuje da samo njegovi stanovnici mogu odlučivati o svojoj budućnosti.

Ova procjena, o kojoj se ranije nije izvještavalo, predstavlja značajnu promjenu u odnosu na višegodišnje shvatanje zvaničnika iz SAD-a da Xi želi da njegova vojska bude spremna za moguće zauzimanje Tajvana silom 2027. godine, na stotu godišnjicu osnivanja Narodnooslobodilačke vojske. Kina nikada nije isključila upotrebu sile kako bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu, ali nikada nije ni javno potvrdila naredbu o dostizanju spremnosti do 2027.

Pentagon je odbio komentarisati.

Kineska ambasada u SAD-u i predstavništvo Tajvana u Washingtonu nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

U govoru ove sedmice Xi je spomenuo Tajvan i govorio o poticanju mirnog razvoja odnosa između dvije strane Tajvanskog moreuza radi ostvarivanja „ponovnog ujedinjenja“.

Cilj postavljen za 2027. godinu, koji se, prema analitičarima, odnosi na spremnost kineske vojske, a ne na rok za invaziju, godinama je stvarao osjećaj hitnosti u više administracija SAD-a kada je riječ o suprotstavljanju Kini u azijsko-pacifičkoj regiji.

Obavještajna zajednica SAD-a i ranije je ukazivala na oprez Kine. U godišnjoj procjeni prijetnji objavljenoj u martu navela je da Kina, barem u tom trenutku, nije imala plan za invaziju na Tajvan naredne godine i da i dalje daje prednost preuzimanju kontrole nad ostrvom bez upotrebe sile, ako to bude moguće.

Jesu li izbori u SAD-u također faktor?

SAD je najvažniji međunarodni saveznik Tajvana i dobavljač oružja, uprkos nepostojanju formalnih diplomatskih odnosa. Zvaničnici SAD-a ponudili su različite procjene o tome u kojoj bi mjeri Kina predsjedničke izbore u SAD-u 2028. mogla smatrati važnim pokazateljem za odluku o vojnoj akciji.

Troje izvora upoznatih s ovim pitanjem reklo je da bi Peking mogao željeti procijeniti i ishod izbora u SAD-u, posebno zbog sve većeg protivljenja birača  iz SAD-a vojnim intervencijama SAD-a u inostranstvu. Međutim, prvi zvaničnik SAD-a rekao je da Peking smatra da su demokrate i republikanci uglavnom saglasni kada je riječ o Tajvanu.

Iako bi Kina mogla imati poželjnog kandidata na izborima u SAD-u 2028, "to, prema mom mišljenju, nije toliko presudan faktor koliko je možda bio prije 15 godina", rekao je zvaničnik.

Predsjednik SAD-a Donald Trump umanjivao je vjerovatnoću kineske invazije na Tajvan tokom svog predsjedničkog mandata. Prošle godine čak je izjavio da mu je Xi rekao da Kina neće izvršiti invaziju dok je on na dužnosti.

Nakon što je prošle sedmice ugostio Xija u Washingtonu, Trump je tek kratko komentarisao pitanje Tajvana, rekavši da su o tome razgovarali i da Xi razumije njegov stav.

Kina Tajvan smatra svojim najvažnijim pitanjem, odnosno pitanjem kineskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Pozvala je SAD da obustavi prodaju oružja Tajvanu. Od posjete Pekingu u maju Trump odgađa odobravanje novog paketa naoružanja vrijednog oko 14 milijardi dolara, opisujući ga kao "pregovarački adut".

Strategija SAD-a godinama je usmjerena na naoružavanje Tajvana kako bi mogao dovoljno dugo odolijevati kineskim snagama da mu SAD i druge zemlje stignu u pomoć.

Antikorupcijska kampanja

Xi nije odustao od cilja da Narodnooslobodilačka vojska do naredne godine stekne sposobnosti potrebne za zauzimanje Tajvana silom, kažu zvaničnici.

Međutim, zbog posljedica kineske antikorupcijske kampanje vojska prošle godine nije ostvarila onoliko koliko je vjerovatno namjeravala, navode izvori.

Od dolaska na vlast 2012. Xi je pokrenuo sveobuhvatnu kampanju protiv korupcije i kršenja discipline. Istragama su obuhvaćeni milioni ljudi unutar ogromnog kineskog birokratskog aparata, a brojni visoki partijski, državni i vojni zvaničnici našli su se pod istragom i bili smijenjeni.

Posljednjih godina Narodnooslobodilačka vojska bila je jedna od meta te kampanje. Nakon niza istraga i isključenja, u Centralnoj vojnoj komisiji, koja je ranije imala sedam članova, ostala su samo dvojica aktivnih zvaničnika, uključujući samog Xija, koji je njen predsjednik.

Kratak i žestok rat

Kineske vojne vježbe prošle godine bile su manjeg obima i manje prijeteće nego prethodnih nekoliko godina, rekao je zvaničnik iz SAD-a. Iako su ove godine ponovo donekle intenzivirane, zvaničnik je ukazao na to da kineski vojni vrh nije zadovoljan nivoom spremnosti.

Prema njegovim riječima, vjeruje se da je Kina iz ratova u Iranu i Ukrajini izvukla pouku da, nakon početka invazije, treba djelovati brzo i izbjeći zaglavljivanje u dugotrajnom sukobu.

Pred Kinom je još mnogo posla.

- Još je previše elemenata koji nisu sasvim spremni za ono što bi vjerovatno bila najteža vojna operacija koju je bilo koja vojska pokušala izvesti još od savezničkog iskrcavanja u Normandiji, rekao je zvaničnik.