Historijska vijećnica gorila u francuskom gradu dok su se neredi širili zemljom

Više od 400 ljudi uhapšeno je tokom današnjih nereda u Francuskoj, gdje su proteste zbog visokih životnih troškova i slabljenja javnih službi pratili požari, pljačke i napadi na javne zgrade. U Limogesu je zapaljena historijska gradska vijećnica, dok su sukobi izbili i u Parizu, Lyonu, Marseilleu i drugim gradovima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova procjenjuje da je protestovalo oko 550.000 ljudi, uključujući 110.000 u Parizu. Organizatori navode približno 800.000 učesnika. Veliki dio okupljanja protekao je mirno, dok su maskirane grupe izazvale sukobe i materijalnu štetu.

Prema AFP-u, nasilje u Limogesu počelo je pred kraj protesta nekoliko hiljada ljudi. Izgrednici su zapalili vozilo komunalne policije, razbili prozore vijećnice, provalili unutra i podmetnuli požar. Gorjeli su jedno krilo i krovna konstrukcija, uz opasnost od urušavanja. Vatrogasci su oko 20 sati pokušavali spriječiti širenje vatre.

Vijećnica je otvorena 1883, a zaštićena kao historijski spomenik od 1975. Požar su posmatrale stotine ljudi, dok su zaposlenici uprave bili potreseni. Drugdje u gradu gorjela su policijska vozila i pljačkane trgovine. Policija je na bacanje predmeta i pirotehnike odgovorila suzavcem.

U Lyonu su nakon razbijanja prozora izgrednici zapalili turistički ured na trgu Bellecour. Gust dim prekrio je centar, a sukobi su otežavali pristup vatrogascima. Policija je koristila suzavac, šok-bombe i vodene topove. Izgrednici su oštećivali trgovine u okolnim ulicama, dok je dio od približno 20.000 demonstranata nastavio mirno protestovati.

U Marseilleu, drugom najvećem francuskom gradu, nasilno su otvorena vrata vijećnice, oštećeni namještaj i bista Marianne, simbola Republike. Policija je izbacila izgrednike. Napadnute su prostorije komunalne policije i trgovine. Gradonačelnik Benoît Payan zatražio je objašnjenje organizacije javnog reda, navodeći da je šteta u vijećnici ograničena.

„Želim znati što se dogodilo. Želim znati zašto su u ovom gradu ljudi mogli nekažnjeno razbijati“, rekao je, razlikujući nasilnike od mirnih demonstranata s opravdanim socijalnim zahtjevima.

U Parizu su najteži sukobi zahvatili Trg Republike, gdje su okupljanja počela prijepodne. Gorjeli su automobili, kante i kiosk; opljačkane su trgovine, a centrom se širio dim. Policija je na pirotehniku i predmete odgovorila suzavcem i vodenim topovima. Hiljade mirnih demonstranata nosile su transparente i francuske zastave, tražeći Macronovu ostavku.

Gradonačelnik Emmanuel Grégoire upozorio je na veliku štetu, sistematski devastirane ulice, javne prostore i spomenike, također razlikujući demonstrante od izgrednika.

U Lilleu su provalnici devastirali vijećnicu pa pobjegli; policija je provjeravala unutrašnjost. Sukoba je bilo u Rennesu, Toulouseu, Montpellieru i Grenobleu. Zapaljene barikade nakratko su prekinule saobraćaj na obilaznici Rennesa, a grenoblska vijećnica je oštećena. Napadane su i druge trgovine i ustanove.

Protesti su počeli sredinom septembra među srednjoškolcima zbog manjka nastavnika, loših zgrada i obrazovne nejednakosti. Pridružili su se studenti, sindikati i građani zbog cijena goriva, hrane i energije. Pozivi preko društvenih mreža pokušavali su oživjeti žute prsluke iz 2018. CGT traži veće plaće i penzije, niže cijene i bolje javno finansiranje.

Macron je uoči protesta pozvao na mir i poštovanje ustavnog prava, ljudi i imovine. Premijer Sébastien Lecornu osudio je nasilje; ministar Laurent Nuñez optužuje organizirane grupe, a Ministarstvo radikalnu ljevicu i crni blok. Policijska inspekcija istražuje prekomjernu silu nakon teških povreda maloljetnika. Pritisak raste pred izbore 2027, bez Macronove ponovne kandidature. Organizatori najavljuju trajno nezadovoljstvo.