Milionski ugovori pod lupom nakon pada Vučića, šta će biti sa Vojskom Srbije?

Srbija, jedna od značajnijih kupaca naoružanja u Evropi, mogla bi usporiti vojnu modernizaciju i preispitati velike ugovore o nabavci oružja zaključene tokom vladavine Aleksandra Vučića. Nakon pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima, očekuje se da će nova vlast posebnu pažnju posvetiti mogućim nepravilnostima i korupciji u poslovima sa stranim proizvođačima naoružanja, piše američki portal Defense News.

U tekstu objavljenom 29. oktobra novinar Tom Kington navodi da je izborni poraz Aleksandra Vučića, nakon 12 godina njegove dominacije srbijanskom politikom, otvorio pitanje budućnosti vojnih izdataka, ali i odnosa Srbije s državama od kojih je prethodnih godina kupovala oružje.

Višeslojni štit nad zemljomVojska Srbije uvježbava gađanje ciljeva kineskim sistemom HQ-17AE

Tokom Vučićeve vladavine Srbija je nastojala održavati odnose s različitim međunarodnim partnerima, balansirajući između Evropske unije, Rusije i Kine. Dok je formalno težila članstvu u EU i isporučivala oružje Ukrajini, Beograd je odbijao uvesti sankcije Moskvi. Istovremeno, Srbija je razvijala ekonomsku i vojnu saradnju s Kinom, uključujući velike infrastrukturne projekte.

Takvu politiku pratila su značajna ulaganja u naoružanje. Među najvećim nabavkama izdvajaju se 12 francuskih borbenih aviona Rafale, kineski sistemi protivzračne odbrane FK-3 i HQ-17A, kao i bespilotne letjelice CH-92 i CH-95.

Srbija je kupovala i izraelske dronove Hermes, dok je s kompanijom Elbit postignut dogovor o sklapanju bespilotnih letjelica na teritoriji Srbije, prenosi Nova.rs.

Prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), koje prenosi Defense News, Srbija je tokom 2025. godine potrošila oko 1,12 milijardi eura na nabavku naoružanja, dok su ukupni izdaci u periodu od 2021. do 2025. godine dostigli gotovo 3,65 milijardi eura.

Vučić je u januaru najavio i da će Srbija u narednih 18 mjeseci udvostručiti svoje vojne kapacitete. Međutim, izborni poraz mogao bi značajno promijeniti te planove.

Nova vlast ima druge prioritete

Katarina Đokić, istraživačica SIPRI-ja, ocijenila je za Defense News da će se nova vlast u početku prvenstveno baviti unutrašnjim reformama, borbom protiv korupcije i oslobađanjem institucija od političkog utjecaja prethodnog režima.

- Nova vlada će imati druge prioritete, prije svega provođenje antikorupcijskih politika i ponovno uspostavljanje funkcionalnih političkih institucija, što će samo po sebi biti dovoljno veliki izazov. U takvim okolnostima moglo bi biti manje sredstava i manje političkog konsenzusa za velike odbrambene projekte, rekla je Đokić.

Ona smatra da bi posljedica moglo biti usporavanje tempa vojnih nabavki.

- Razumno je očekivati usporavanje izdataka za naoružavanje u narednih nekoliko godina, dodala je.

Ipak, to ne znači da će nova vlast odustati od modernizacije Vojske Srbije.

Prema programu Studentske liste, planirano je dalje razvijanje višeslojnog sistema protivzračne odbrane i modernizacija ratnog zrakoplovstva. Međutim, za razliku od dosadašnje politike velikih nabavki, poseban naglasak stavljen je na poboljšanje položaja zaposlenih u vojsci.

Program predviđa povećanje plata i rješavanje problema nedostatka stručnog kadra, koji se navodi kao jedan od ozbiljnih izazova za sistem odbrane.

Pod lupom ugovori iz Vučićevog perioda

Jedna od najvažnijih promjena mogla bi biti detaljna provjera ugovora o nabavci i izvozu naoružanja zaključenih tokom prethodne vlasti.

U programu Studentske liste najavljeno je formiranje posebnog nezavisnog tijela koje će istraživati moguće zloupotrebe i korupciju u namjenskoj industriji.

- Formira se nova komisija - nezavisna međuresorna vladina komisija za nepravilnosti, zloupotrebe i korupciju u proizvodnji, nabavci i izvozu naoružanja, u okviru opće revizije ugovora prethodnog režima, navodi se u programu.

Osim preispitivanja ranijih poslova, nova vlast planira i tehnološku modernizaciju domaće vojne industrije.

- Modernizirat ćemo fabrike odbrambene industrije i pretvoriti ih u pametne fabrike, osnovati Nacionalni centar za vojnu elektroniku u saradnji s tehničkim fakultetima i pokrenuti program razvoja softvera za odbranu, navodi se u dokumentu.

Takav pristup mogao bi označiti pomjeranje fokusa s kupovine skupih stranih sistema na razvoj domaćih tehnoloških kapaciteta.

Šta će biti sa saradnjom s Izraelom?

Defense News posebno ukazuje na mogućnost promjene odnosa Srbije prema izraelskoj vojnoj industriji, s kojom je prethodna vlast razvila značajnu saradnju.

U vanjskopolitičkom dijelu programa Studentske liste nalazi se oštra kritika izraelskih postupaka u Pojasu Gaze.

- Nećemo biti saučesnici u sistematskom pokušaju uništenja palestinskog naroda koji Izrael provodi u Pojasu Gaze, navodi se u programu.

Američki portal ocjenjuje da bi takav stav mogao utjecati na buduće vojne ugovore s izraelskim kompanijama, iako zasad nije poznato hoće li postojeći sporazumi biti preispitani ili raskinuti.

Kosovo i regionalne tenzije

Još jedno važno pitanje za buduću politiku naoružavanja Srbije bit će odnosi s Kosovom i susjednim državama.

Defense News podsjeća da je Vučić često povezivao potrebu za jačanjem vojske s tenzijama u regionu, posebno s Kosovom, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje.

Katarina Đokić smatra da bi promjena regionalne politike mogla smanjiti potrebu za novim velikim vojnim nabavkama.

- U zavisnosti od regionalnih odnosa nove vlade, moglo bi biti manje podsticaja da se regionalne tenzije i 'trke u naoružavanju' koriste kao izgovor za naručivanje dodatnog i naprednijeg naoružanja, ocijenila je ona.

Ipak, program Studentske liste pokazuje da se stav o statusu Kosova neće suštinski promijeniti.

- Borit ćemo se za očuvanje Kosova kao dijela Srbije, navodi se u dokumentu.

Kako zaključuje Defense News, promjena vlasti u Beogradu mogla bi označiti početak drugačijeg pristupa vojnim izdacima. Umjesto ubrzanog naoružavanja i velikih međunarodnih ugovora, u prvi plan mogli bi doći transparentnost, borba protiv korupcije, ulaganje u domaću industriju i poboljšanje položaja pripadnika vojske.

Ipak, konačan pravac buduće odbrambene politike zavisit će od odluka nove vlade i njene sposobnosti da provede najavljene reforme.