Ljajić za Oslobodjenje.ba: Politički cunami u Srbiji pregazio je male stranke

Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji, održani 25. oktobra, protekli su u znaku nadmetanja dva velika politička bloka, dok su manje stranke, uključujući bošnjačke političke opcije, osjetile posljedice takvog odnosa snaga.

Prema finalnoj projekciji Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), zasnovanoj na 100 posto uzorka biračkih mjesta, Studentska lista „Studenti pobeđuju“ osvojila je 53 posto glasova, što joj donosi 141 mandat. 

Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila je podršku 38,8 posto birača i 103 mandata.

Među bošnjačkim političkim opcijama, lista „Rasim Ljajić – Ljudski (SDP – CDP)“ osvojila je 0,5 posto glasova i jedan mandat, dok je lista „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka“ dobila 0,3 posto glasova, također za jedan mandat.

"Klasičan referendum"

U razgovoru za Oslobodjenje.ba, Rasim Ljajić ocjenjuje da izbori nisu bili uobičajeno političko nadmetanje, već svojevrsni referendum na kojem su se građani opredjeljivali za ostanak ili odlazak aktuelne vlasti. U takvoj atmosferi, smatra, manje stranke teško su mogle doći do izražaja.

- To nisu obični bili izbori, već klasičan referendum. Imali smo dva politički jaka bloka koja su se borila da osvoje apsolutnu većinu, jer i jedni i drugi su bili nezadovoljni i smatrali da sve što bude manje od toga, da je to poraz. I u toj borbi političkih slonova, uslovno rečeno, stradali su svi mali, kaže Ljajić.

Istakao je da su manjinske stranke uspjele opstati, ali s manje mandata nego što su očekivale i nego što su same predviđale.

- Ali ako ništa drugo, za utehu, uspeli smo da ovo političko čistilište preživimo, ostanemo u nekoj igri i spremnije dočekamo neke sledeće izbore, ističe Ljajić.

Prema njegovoj ocjeni, dva velika politička bloka uspjela su mobilizirati birače oko pitanja ostanka ili odlaska vlasti, dok je manjim strankama bilo teško doprijeti do svojih tradicionalnih birača.

- Prema tome, ovo je bio referendum gde su građani odlučivali za ostanak ili odlazak aktuelne vlasti. Teško je tu bilo doći do birača, jer mi smo imali praktički birače kojima smo se obraćali, a ova dva velika bloka su imala svoje navijače. Šta god da rade, koga god da stave na listu, to nikakvog efekta nema. Ljudi se opredeljuju za jedan ili drugi blok. Tako da smo mi svi platili cenu sukoba ta dva velika politička bloka. Ja sam to nazvao svojevrsnim političkim cunamijem koji je zahvatio sve, govori Ljajić.

I Sandžak zahvatio politički cunami

Posljedice takvog odnosa snaga osjetile su se i u Sandžaku, gdje su, prema Ljajićevim riječima, birači dio podrške usmjerili prema Studentskoj listi, prvenstveno kao izraz protivljenja aktuelnoj vlasti.

- Zahvatio je i Sandžak, imao je efekat na situaciju u Sandžaku, da su ljudi glasali za Studentsku listu. Iako ne znaju ni za koga glasaju, ni šta ta lista predstavlja, jednostavno su glasali protiv vlasti, navodi Ljajić.

Na pitanje može li se očekivati da se Studentska lista u budućnosti distancira od veličanja ratnih zločinaca, poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića, Ljajić odgovara da je teško predvidjeti u kojem će se političkom pravcu ona razvijati.

Smatra da je riječ o heterogenom sastavu čiji članovi nemaju nužno iste političke stavove, što dodatno otežava procjenu budućih poteza.

- Teško mi je da ocenim kakva će biti politika te liste, zato što se radi o krajnje heterogenom sastavu. Imate ljude različitih profila, orijentacija. Verovatno su oni svi stručni ljudi u svojim oblastima, ali s politikom malo ko od njih ima neki dodirnih tačaka. Čak i javni nastupi su daleko od toga da odišu nekom, da tako kažem, političkom pismenošću. Ali, kažem, ljudi su glasali protiv, nisu glasali za, kaže Ljajić.

Dodaje da rezultat Studentske liste, prema njegovoj procjeni, nije nužno posljedica jasne podrške svim njenim političkim stavovima, već prije svega nezadovoljstva dijela birača vlašću.

- Da smo vi i ja bili na toj listi, isti bi rezultat bio. Kakva će politička profilacija te liste biti, to stvarno je u ovom trenutku krajnje teško prognozirati, ističe Ljajić.

Ne očekuje ni velike promjene u političkom djelovanju studentske liste, navodeći da bi značajnije udaljavanje od dominantnih stavova u javnosti moglo utjecati na njenu podršku.

- Ako me pitate da li verujem, ja ne verujem u neki veliki zaokret, iz prostog razloga što je javno mnjenje apsolutno većinski raspoloženo na tragu ovoga što smo do sada imali u javnom prostoru. I svaki otklon od tog dominantnog političkog mišljenja i raspoloženja mogao bi da ošteti tu listu i zato ne verujem u neke velike iskorake i promene u odnosu na taj dominantni politički narativ, smatra Ljajić.

Regionalni odnosi i dalje bez jasnog pravca

Govoreći o odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine, posebno o odnosima Srba i Bošnjaka, Ljajić ističe značaj regionalne saradnje, ali upozorava da je za ozbiljnije promjene potrebna politička volja.

- Mislim da je regionalna saradnja višestruko korisna, ne samo zbog toga što je to jedan od uslova za evrointegracije, već zato što su zemlje regiona međusobno jedne drugima, posle Evropske unije, glavni ekonomski partneri, kaže Ljajić.

Ocjenjuje da su odnosi u regionu trenutno u posebno lošem stanju te da bi postojeća politička paradigma morala biti promijenjena. Ipak, nije siguran da među političkim akterima postoji dovoljno spremnosti za takav zaokret.

- Odnosi u regionu nisu bili nikad lošiji, praktički od završetka rata, nego što su sada i ta paradigma bi morala da se menja. Da li ima političke volje, snage za tako nešto, ne bih se kladio. Ne bi smelo da se kladim, zato što i u tom pogledu svaka promena može da utiče na politički rejting aktera koji bi tu promenu zagovarali, navodi Ljajić.

Zbog toga, dodaje, treba biti oprezan u procjenama mogućih promjena u regionalnoj politici, ali i u pristupu ključnim pitanjima koja već godinama opterećuju politički život u Srbiji.

- Tako da ja bih tu bio krajnje oprezan kada su u pitanju dometi politike prema zemljama regiona, a pogotovo kada su u pitanju neke ključne političke teme koje ovde opterećuju politički život godinama unazad. Odnos prema Rusiji, EU, Kosovu, sva ta pitanja su i dalje otvorena i o njima se i dalje debatuje bez jasnog političkog pravca, naglasio je Ljajić.