Krenulo "češljanje" u Srbiji: Ko je prisluškivao i šta je sa zvučnim topom?

Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva Srbije započela je kontrolu rada Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, kojim rukovodi glavni javni tužilac Nenad Stefanović. Pod lupom su neki od najosjetljivijih predmeta iz prethodnog perioda, uključujući postupanje tužilaštva tokom protesta, sumnje na nezakonito prisluškivanje građana, slučaj „zvučni top“, ali i sporne nagodbe s optuženima.

Petočlana komisija ušla je u beogradsku Palatu pravde nakon što je vrhovna javna tužiteljica Zagorka Dolovac izdala obavezno uputstvo koje se odnosi na kontrolu rada tužilaštava širom Srbije.

Prema informacijama koje objavljuju Nova.rs i Danas, među predmetima čija se zakonitost provjerava nalaze se i slučajevi „Nadstrešnica“, „Zvučni top“ i „Senjak“.

Ko je prisluškivao građane i po čijem nalogu?

Jedno od ključnih pitanja koje bi kontrola mogla otvoriti jeste zakonitost nadzora komunikacija studenata, novinara, aktivista, opozicionih političara, ali i drugih osoba koje su se našle pod istragama.

Kako piše Nova.rs, članove komisije posebno zanimaju naredbe za prisluškivanje i način na koji su provođene posebne istražne mjere.

U javnosti su se ranije pojavile optužbe da su pojedini kritičari vlasti bili izloženi nezakonitom digitalnom nadzoru, uključujući upotrebu špijunskog softvera na mobilnim telefonima. Na takve slučajeve upozoravale su i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, među kojima je Amnesty International. Predstavnici srbijanskih vlasti odbacivali su optužbe o nezakonitom nadzoru.

Sada se otvara pitanje jesu li mjere prisluškivanja provođene na osnovu zakonitih sudskih naredbi, koliko su trajale i jesu li dokazi prikupljani u skladu sa zakonom. Posebno je važno utvrditi jesu li eventualno nezakonito pribavljeni podaci korišteni u krivičnim postupcima protiv osoba koje su učestvovale u protestima ili javno kritikovale vlast.

Pod lupom i slučaj „zvučni top“

Među predmetima za koje su članovi komisije zatražili dokumentaciju nalazi se i slučaj „zvučni top“, koji je izazvao veliku pažnju nakon protesta u Beogradu 15. marta 2025. godine.

Tokom odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu došlo je do iznenadnog uznemirenja i pomjeranja okupljenih građana, nakon čega su se pojavile tvrdnje da je korišteno zvučno oružje. Predstavnici vlasti negirali su njegovu upotrebu, dok su građani, aktivisti i pojedini stručnjaci zahtijevali nezavisnu istragu.

Više javno tužilaštvo u Beogradu ranije je najavljivalo i postupke protiv osoba za koje je tvrdilo da su širile neistinite informacije o navodnoj upotrebi zvučnog topa.

U javnosti su se zbog toga otvorila pitanja o postupanju tužilaštva i načinu na koji su provjeravane tvrdnje o događajima tokom protesta.

Sporne nagodbe: Blaže kazne za nelegalno oružje

Kontrola obuhvata i zakonitost sporazuma o priznanju krivice koje je Više javno tužilaštvo u Beogradu sklapalo s optuženima.

Nova.rs je ranije pisala o nekoliko takvih sporazuma, posebno u predmetima nelegalnog posjedovanja oružja.

U jednom slučaju, prema pisanju tog portala, optuženom koji je prvostepeno osuđen na godinu kućnog zatvora s elektronskim nadzorom predložena je blaža kazna od osam mjeseci kućnog zatvora bez elektronskog nadzora.

U drugom slučaju sporazum je sklopljen s osobom protiv koje su se već vodili postupci zbog nelegalnog oružja i otmice.

Posebnu pažnju izazvao je i sporazum s optuženim kod kojeg su pronađeni pištolj i 119 komada municije. Prema navodima Nove, izrečena mu je uslovna osuda od mjesec dana zatvora, a tokom postupka promijenjena je i pravna kvalifikacija djela.

Nije potvrđeno da se upravo svi ovi ranije objavljeni sporazumi nalaze među predmetima koje komisija trenutno provjerava.

Kontrola naređena u svim tužilaštvima

Vrhovna javna tužiteljica Zagorka Dolovac izdala je 28. oktobra obavezno uputstvo za svih 87 tužilaštava na teritoriji Srbije, uključujući i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.

Prema tom dokumentu, tužioci su dužni omogućiti članovima komisije uvid u predmete koje zatraže i osigurati im uslove za rad.

Posebna pažnja usmjerena je na postupanje u predmetima koji se odnose na krivična djela protiv života i tijela, prava građana, izbornih prava, ustavnog uređenja, sigurnosti i službene dužnosti.

Neizvršavanje obaveznog uputstva može predstavljati disciplinski prekršaj. Kontrola bi trebala pokazati jesu li tužilaštva u pojedinim predmetima postupala zakonito, uključujući slučajeve koji su prethodnih godina izazivali brojne polemike u srbijanskoj javnosti.

Za sada nema objavljenih nalaza komisije koji bi potvrdili eventualne nezakonitosti.