Koliko zarađuju konobari i kuhari na moru? Ovo su plate u Hrvatskoj

Dok hrvatsko ugostiteljstvo i dalje muku muči s nedostatkom radnika, plaće konobara i kuhara rastu, a njihova primanja tokom sezone nerijetko premašuju prosječnu plaću, pa čak i zaradu dijela gostiju koje poslužuju.

Prema podacima Burze rada, među najtraženijim zanimanjima u Hrvatskoj nalaze se upravo konobari/ce i kuhari/ce. Istovremeno, podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da su među najtraženijim zanimanjima u prvih šest mjeseci ove godine za zapošljavanje stranih radnika također bili (pomoćni) kuhari/ce i (pomoćni) konobari/ce.

podaci EurostataKo je najskuplji za ljetovanje: Grčka, Hrvatska ili Španija?

Kada je riječ o platama, podaci HZZ-a pokazuju da se prosječne bruto plaće za ta zanimanja kreću od oko 1.160 do 1.360 eura, pri čemu kuhari u pravilu imaju nešto viša primanja od konobara. A ekipa Index.hr bacila je pogled i na stranice koje svakodnevno objavljuju nove oglase za posao. I, dakako, radnika u ugostiteljstvu uvijek nedostaje.

U oglasima se gotovo uvijek navodi "konkurentna plata". Mnogi poslodavci nude i plaćeni smještaj, kao i plaćenu povratnu kartu na relaciji mjesto prebivališta - mjesto rada (ako je riječ o sezonskom poslu). Osim toga, radnici dobivaju radnu odjeću, naknadu za prevoz, a većina poslodavaca osigurava i topli obrok te kafu.

Konobari do 1.500, a kuhari do 2.200 eura

Međutim, koliko zapravo zarađuju radnici u ugostiteljstvu? Poznati ugostitelj iz centra Zagreba za Index.hr kaže da njegovi konobari imaju plaće između 1.600 i 1.800 eura. Na to se doda i bakšiš pa im mjesečna primanja znaju premašiti 2.000 eura. Kuhari, s druge strane, kod njega zarađuju između 1.800 i 2.200 eura.

- Peračica suđa, primjerice, mjesečno zaradi 1.600 eura. Dakle, 1.300 eura plaće plus 300 eura za smještaj jer je s Filipina, kaže.

Slično govori i njegov kolega, isto iz Zagreba.

- Konobari imaju plaću između 1.200 i 1.500 eura, a kuhari između 1.300 i 2.000 eura, ističe.

Slične su plate, prema riječima ugostitelja, i na moru. Kuhari ondje zarađuju između 1.400 i 2.000 eura + stimulacija i dio bakšiša. Konobari, pak, imaju između 1.100 i 1.500 eura, na što se također dodatno obračunavaju razni dodaci. Neki poslodavci na te iznose isplaćuju i "nagradu za lojalnost" u iznosu od 200 do 600 eura, dok pojedini rad nedjeljom i praznikom dodatno plaćaju 50 posto.

Prosječna plata u Hrvatskoj

Poznati lanac restorana brze hrane, recimo, u jednom je oglasu objavio da nudi platu od 1.240 eura. Na taj iznos dodaje još 200 eura bruto u periodu od aprila do augusta, a zaposlenicima plaća i smještaj (ovisno o lokaciji) te putne troškove od mjesta prebivališta do mjesta rada.

Dakle, može se zaključiti da se plate konobara uglavnom kreću između 1.100 i 1.800 eura, dok kuhari zarađuju nešto više, između 1.300 i 2.200 eura. Poređenja radi, Državni zavod za statistiku početkom ovog mjeseca objavio je podatke o platama za april 2026. godine.

Prosječna mjesečna neto plata u Hrvatskoj iznosila je 1.552 eura, dok je medijalna neto plata bila 1.319 eura. To znači da se plate konobara uglavnom kreću oko prosjeka ili nešto ispod njega, dok iskusniji kuhari često zarađuju iznad prosječne hrvatske plate.

Predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Jelena Tabak za Index.hr govori kako razlike između cjelogodišnjih i sezonskih plata svakako postoje, ali da je vrlo teško govoriti o jedinstvenom rasponu za cijelu Hrvatsku.

- Plaća ovisi o lokaciji, vrsti i kategoriji objekta, iskustvu radnika, razini odgovornosti, radnom vremenu te o tome jesu li osigurani smještaj, prehrana te razni bonusi. Neki dogovore isti iznos kroz cijelu godinu, a negdje se radi razlika između zimskih i ljetnih plaća. Tako viša plaća tijekom četiri ili pet mjeseci ne znači nužno i visoka godišnja primanja. U nekim slučajevima plaća u sezoni i izvan nje može se razlikovati i do 500, 600 eura, poručuje Jelena Tabak.

Ističe kako pri poređenju primanja nije dovoljno gledati samo mjesečnu platu. Sezonski rad u pravilu podrazumijeva znatno intenzivniji tempo, velik broj radnih sati, rad vikendima i praznicima te ograničen broj slobodnih dana.

- Jedan od ključnih problema našeg ugostiteljstva upravo je to što se veliki dio prometa i rada koncentrira u vrlo kratko razdoblje, a i nažalost ima i sve više radnika koji žele odraditi samo par mjeseci. Dugoročno nije održivo da se u nekoliko mjeseci mora zaraditi dovoljno i za radnika i za poslovanje tijekom cijele godine, objasnila je Tabak.