Ko je bio Dario Nikolić i šta je Instagram otkrio o napadu u Beogradu

Nakon napada na pripadnika Žandarmerije koji je osiguravao ambasadu Izraela u Beogradu, u medijima su se pojavile informacije da je napadač bio 18-godišnji Dario Nikolić iz okoline Šapca. Ministar unutrašnjih poslova Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić izjavio je da je osumnjičeni bio pristalica takozvane Islamske države te da je na Instagram profilu imao njena obilježja.

Prema pisanju srbijanskih medija, porodica mladića prethodno je prijavila njegov nestanak. Navodno je iz sela otišao u Šabac kako bi se ošišao, a posljednji put viđen je u tržnom centru BIG. S majkom se, prema tim navodima, posljednji put čuo oko 16 sati, nakon čega mu je telefon postao nedostupan.

Porodica je, kako se navodi u medijskim izvještajima, tražila pomoć ne znajući gdje se nalazi. Informacije o njegovom nestanku objavljene su prije napada.

Šta se dogodilo ispred ambasade?

Prema informacijama koje su objavili srbijanski zvaničnici, napad se dogodio oko 00:15 sati 28. oktobra. Nepoznata osoba, obučena u crnu odjeću, prišla je kućici u kojoj se nalazio pripadnik Žandarmerije zadužen za osiguranje ambasade Izraela.

Prema saopćenju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, napadač je u rukama imao dva noža i uzviknuo „Alahu akbar“. Jedan nož bacio je prema policajcu i pogodio ga u lijevi obraz. Žandarm je potom upotrijebio službeno vatreno oružje i usmrtio napadača.

Tužilaštvo je saopćilo da je nakon uviđaja utvrđeno da je upotreba vatrenog oružja bila opravdana u samoodbrani. Istraga o svim okolnostima događaja je nastavljena.

Dačić je izjavio da su sigurnosne službe pratile osumnjičenog te da su na njegovom Instagram profilu uočena obilježja Islamske države. Zbog događaja je podignut nivo sigurnosne prijetnje od terorizma na najviši, crveni stepen, a pojačano je prisustvo policije na važnim lokacijama.

Slučaj podsjeća na napad iz juna 2024. godine

Napad ispred izraelske ambasade podsjetio je na događaj od 29. juna 2024. godine, kada je žandarm Miloš Jevremović ranjen samostrelom ispred istog objekta.

U tom slučaju napadač je pogodio policajca strijelom u vrat, nakon čega je Jevremović uzvratio i usmrtio ga. I tada su srbijanske vlasti slučaj povezale s radikalnim islamizmom i podigle nivo sigurnosne prijetnje.

U oba slučaja napadači su ubijeni, pa istražitelji nisu mogli neposredno saslušati njihove iskaze. Zbog toga je važno razlikovati ono što su institucije zvanično saopćile od medijskih navoda o identitetu i motivima napadača.

Fotografija ili simbol objavljen na društvenoj mreži mogu biti dio istrage, ali sami po sebi ne dokazuju članstvo u terorističkoj organizaciji niti razjašnjavaju sve motive napada.