Kako je zatvorena Vučićeva banka planirala "poklopiti" i BiH

Poslovni aranžman uključivao je i banke u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, a nakon odluke Narodne banke Srbije njegova realizacija dovedena je u pitanje
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uNarodna banka Srbije (NBS) 31. oktobra 2026. godine oduzela je dozvolu za rad ALTA banci iz Beograda. Izvršni odbor NBS-a saopćio je da su odluci prethodile kontrolne aktivnosti usmjerene na povećanje likvidnosti banke.
Prema obrazloženju centralne banke Srbije, finansijsko stanje ALTA banke znatno se pogoršalo, uz mogućnost daljnjeg pogoršanja finansijske situacije ili likvidnosti, zbog čega su bili ugroženi interesi deponenata. Za stečajnog upravnika bit će imenovana Agencija za osiguranje depozita, a isplata osiguranih depozita trebala bi početi u roku od sedam radnih dana.
Ova odluka posebno je značajna za Bosnu i Hercegovinu zbog ranije najavljenih promjena vlasničke strukture Addiko grupe. Austrijska Raiffeisen Bank International (RBI) tokom ove godine osigurala je podršku za preuzimanje većinskog udjela u Addiku, nakon čega je bilo planirano izdvajanje poslovanja u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.
Prema ranije predstavljenom planu, poslovanje Addiko banke u tim državama trebala je preuzeti ALTA grupa, dok bi RBI zadržala poslovanje u Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Taj aranžman obuhvatao je i dvije banke u BiH – Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka. Ipak, za realizaciju transakcije bila su potrebna odobrenja nadležnih regulatornih institucija.
Prema informacijama koje je objavio portal Vijesti.ba, posao je već bio neizvjestan, a nezvanične informacije ukazivale su na to da ne bi dobio saglasnost regulatora u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Raiffeisen, prema istim navodima, još nije pribavio sva potrebna odobrenja agencija za bankarstvo u BiH za preuzimanje dvije Addiko banke. ALTA grupa trebala je podnijeti zahtjeve za vlastita odobrenja nakon što Raiffeisen završi svoj dio postupka.
Oduzimanje dozvole ALTA banci zato predstavlja ozbiljnu prepreku ranije najavljenom aranžmanu. Ipak, sama odluka NBS-a ne znači automatski da je formalno okončan cijeli postupak promjene vlasničke strukture Addiko grupe.
Navodi o transferima novca u inostranstvo
Odluci NBS-a prethodile su javne optužbe i upozorenja o poslovanju banke. Advokat Ivan Ninić objavio je na društvenoj mreži X da je dva dana ranije podnio zahtjev Narodnoj banci Srbije za hitno pokretanje postupka vanredne kontrole poslovanja ALTA banke.
Ninić je tvrdio da ima saznanja o „procesu intenzivnog i ubrzanog transferisanja novčanih sredstava prema inostranstvu“, konkretno na račune i u pravna lica u Moskvi i Skoplju.
Ove navode treba razlikovati od zvaničnog obrazloženja NBS-a. Centralna banka je kao razlog za oduzimanje dozvole navela pogoršanje finansijskog stanja i rizike za interese deponenata, a ne eventualne nezakonite transfere novca.
Sumnje u veze s osobama sa američke crne liste
U srbijanskim medijima ALTA banka i njena poslovna grupacija povezivane su sa Zvonkom Veselinovićem, biznismenom koji se nalazi na američkoj listi sankcionisanih osoba. Mediji su ga dovodili u vezu s organizacijom barikada i neredima na sjeveru Kosova, kao i drugim kriminalnim aktivnostima.
Veselinoviću se u Srbiji sudilo u dva postupka zbog sumnji na malverzacije i zloupotrebu položaja, a u oba slučaja je oslobođen. Policija ga je saslušala i 4. oktobra 2023. godine, kada je negirao navode da je naručio i platio ubistva policijskih inspektora koji su 2019. godine otkrili plantažu marihuane u Jovanjici.
Važno je naglasiti da medijski navodi o vezama Veselinovića s bankom ne predstavljaju sami po sebi dokaz o njegovom vlasništvu ili stvarnoj kontroli nad njom. Takve tvrdnje zahtijevaju provjeru kroz vlasničku dokumentaciju i druge relevantne izvore.
Kredit Vladi RS-a od 22 miliona eura
Dodatnu pažnju izaziva i poslovanje banke s institucijama Republike Srpske. Vlada RS-a se sredinom februara ove godine zadužila kod ALTA banke za 22 miliona eura.
Prema navodima iz dostavljenog izvora, novac je završio na računima kompanije „Drvo-Export“ iz Teslića, čiji je vlasnik biznismen Srđan Klječanin.
Ovaj aranžman dodatno je otvorio pitanja o poslovnim vezama banke i institucija u regionu, posebno u kontekstu planiranog preuzimanja Addiko banaka u BiH.
Odluka Narodne banke Srbije sada otvara novo pitanje – kakve će posljedice imati za ranije najavljeni ulazak ALTA grupe u bankarski sektor Bosne i Hercegovine i da li će planirana promjena vlasničke strukture Addiko banaka uopće biti realizovana.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.