Kako je DP-ova rezolucija o BiH u Saboru postala hrvatski “vanjskopolitički miš”

Svi poslanici Hrvatskog sabora podržali su, raspravljajući o DP-ovoj rezoluciji, njen cilj: jačanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, ali je većina klubova poslanika postavila pitanje može li predloženi dokument doprinijeti tom cilju ili služi tek za podizanje rejtinga predlagača na domaćoj sceni.

Most i nezavisni poslanik Nino Raspudić podržat će rezoluciju uprkos tome, kako su naveli, što ju je HDZ ublažio.

HrvatskaU Zagrebu dogovorena rezolucija o BiH, umjesto "trećeg entiteta" zasebna izborna jedinica

Nikola Grmoja (Most) naglasio je da je dokument izgubio ključne zahtjeve DP-a te smo "dobili razvodnjeni tekst koji ne nudi ništa što već ne postoji".

Most je uputio osam amandmana kojima traže proširenje ciljeva rezolucije na jasno zagovaranje cjelovite ustavno-političke reforme, pozivaju Vladu da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH, proglašavanje personom non grata političkih zvaničnika koji podstiču izborni inženjering i negiraju prava hrvatskog naroda da bude suveren i konstitutivan, kao i zabranu ulaska u RH osobama koje negiraju i vrijeđaju hrvatski identitet.
Traže i zaštitu Hrvata na području cijele BiH, uključujući i Republiku Srpsku, te reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava.

Most, ali i SDP i Možemo! zahtijevaju da saradnja RH bude sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim faktorima u BiH, a ne samo s jednom strankom.
- Tresla se brda, rodio se hrvatski vanjskopolitički miš, očekivala se ljuta trava, na kraju izniknula maćuhica, najavljivao se viski, a na koncu izašla kamilica i sada nam je poslužena uz dodatak HDZ-ovog laksativa, ustvrdio je Raspudić, poručivši da je HDZ nastavio politiku popuštanja prema pitanju Hrvata u BiH.

Lijeva opozicija: Dokument izrađen bez šireg konsenzusa

Lijeva opozicija i poslanici nacionalnih manjina upozorili su da dokument neće riješiti probleme Hrvata u BiH i da je izrađen bez šireg političkog konsenzusa.
Arsen Bauk (SDP) rekao je kako pitanje Hrvata u BiH mora ostati iznad dnevne politike te da rezolucija uglavnom ponavlja dosadašnje stavove Hrvatske.
- U preambuli nedostaje jasna osuda svih postupaka i politika koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njezinu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih njezinih građana. To bi pokazalo da Sabor ne bira strane nego načelo, da se protivimo svakom pokušaju majorizacije Hrvata, ali i svakom pokušaju razgradnje BiH, istaknuo je.

I Jelena Miloš (Možemo!) ocijenila je da dokument ne donosi ništa novo te da se problem može riješiti jedino dogovorom političkih predstavnika u BiH uz podršku Hrvatske i EU.
- Hrvatska treba prioritetno podržavati put BiH u EU. Nije jasno što se rezolucijom htjelo, budući da je i sam predlagatelj rekao da ne donosi konkretne mjere, kazala je.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) ovaj dokument gleda, kako je navela, kao "prvenstveno bildanje mišića u odnosu na HDZ i peglanje imidža", a ne kao pokušaj rješavanja problema.
 

SDSS i poslanik bošnjačke manjine protiv rezolucije

Protiv rezolucije su SDSS i poslanik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Milorad Pupovac (SDSS) ocijenio je da DP nema politički kredibilitet za takvu inicijativu te da svojim pristupom više produbljuje nego što rješava odnose u BiH.

I Hodžić se pita hoće li rezolucija zaista pomoći Hrvatima u BiH. Podržava, kako kaže, punu političku ravnopravnost Hrvata i reformu izbornog zakonodavstva, ali smatra da se do toga može doći isključivo političkim dogovorom unutar BiH.
- Moj glas je glas za BiH u kojoj će hrvatski narod biti potpuno ravnopravan, ali u kojoj će do toga doći kroz politički dogovor, a ne kroz nova međusobna udaljavanja, rekao je.