U Zagrebu dogovorena rezolucija o BiH, umjesto "trećeg entiteta" zasebna izborna jedinica

Vladajuće stranke u Hrvatskoj, HDZ i Domovinski pokret (DP), postigle su dogovor o zajedničkom dokumentu pod nazivom "Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini", koji je upućen u proceduru Hrvatskog sabora.

U odnosu na raniji prijedlog Domovinskog pokreta, konačni tekst je ublažen nakon pregovora s HDZ-om.

U rezoluciji se navodi da Hrvati u Bosni i Hercegovini, prema ocjeni predlagača, ne ostvaruju u potpunosti Ustavom zagarantovanu konstitutivnost niti su u potpunosti ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda.

Jedna od ključnih odredbi odnosi se na izmjene izbornog sistema. Za razliku od ranijeg prijedloga, u kojem se spominjalo uspostavljanje posebne federalne jedinice, u novom dokumentu podržava se uspostava zasebne izborne jedinice isključivo za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

- Hrvatski sabor podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, uključujući prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH - navodi se u rezoluciji.

Uklonjen poziv na blokadu evropskog puta BiH

Za razliku od prvobitnog prijedloga Domovinskog pokreta, u kojem se zagovaralo blokiranje evropskih integracija BiH dok se ne riješi, kako su navodili, "hrvatsko pitanje", u usaglašenom tekstu takva formulacija više ne postoji.

Umjesto toga, od Vlade Hrvatske traži se korištenje političkih, pravnih i diplomatskih mehanizama u Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama radi zaštite interesa Hrvata u BiH.

Rezolucijom se također poziva na nastavak saradnje hrvatskih državnih institucija s Hrvatskim narodnim saborom BiH.

Praćenje izbora u BiH

U dokumentu se ističe da Hrvatski sabor s posebnom pažnjom prati izborne procese u Bosni i Hercegovini te osuđuje, kako je navedeno, pokušaje izbornog inženjeringa prilikom izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, delegata u domovima naroda i drugih institucija.

U obrazloženju rezolucije navodi se da Hrvatska, kao potpisnica Washingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma, ima pravo i odgovornost brinuti o političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Istovremeno se naglašava da rezolucija, prema njenim predlagačima, ne dovodi u pitanje suverenitet, teritorijalni integritet niti unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine, već predstavlja političku podršku reformama, legitimnom političkom predstavljanju i nastavku evropskog puta BiH.