Hrvatska ulazi u još jedan spor, ovaj put zbog hidroelektrane Mokrice

Ministrica okoliša i prostora Slovenije Polona Rifelj prošle sedmice je najavila da će vlada za gradnju hidroelektrane Mokrice ponovno pokrenuti postupak u kojem će odlučivati o prevladavanju javne koristi proizvodnje električne energije nad javnom koristi očuvanja prirode. Hrvatska, s druge strane, nije saglasna s projektom ove hidroelektrane koja se nalazi oko 450 metara od granice.

U skladu s tim, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske nije saglasno s projektom jer bi izgradnja Mokrica, kako tvrde, predstavljala rizik od pogoršanja stanja površinskih i podzemnih voda u Hrvatskoj nizvodno od planirane brane, piše N1.

- Postojeće hidroelektrane na Savi u Sloveniji već su smanjile protok vode i prijenos sedimenata prema Hrvatskoj, što je uzrokovalo produbljivanje korita Save i snižavanje nivoa podzemnih voda na području Zagreba, upozorile su u saopćenju za javnost hrvatske organizacije za zaštitu okoliša Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, CEE Bankwatch Network i Biom.

Kako su pojasnile, taj je utjecaj dosad djelimično ublažavala rijeka Krka, koja se u Savu ulijeva nizvodno od posljednje postojeće brane, hidroelektrane Brežice.

- Međutim, hidroelektrana Mokrice bila bi izgrađena nizvodno od ušća Krke u Savu, čime bi se spriječio slobodan protok vode iz Krke prema Hrvatskoj, dodatno snizio nivo Save i ugrozili izvori pitke vode za cijelu zagrebačku aglomeraciju, navele su organizacije.

U dopisu koji je hrvatsko ministarstvo ljetos poslalo slovenskom ministarstvu navodi se da "koristi za zdravlje i sigurnost ljudi, odnosno održivi razvoj, odnose se isključivo na slovensku teritoriju, dok na nizvodnom dijelu, na hrvatskoj teritoriji, takvih koristi nema, a nesumnjivo se očekuju značajni negativni utjecaji na stanje vodnih tijela".

Osim negativnih utjecaja na vodozahvate pitke vode, upozorili su i na eroziju korita Save koju uzrokuju već postojeće slovenske hidroelektrane. Zbog potkopavanja riječnih obala oštećene su zaštitne obaloutvrde, koje su zajedno s nasipima dio sistema zaštite od poplava. Hrvatska je zbog toga morala obnoviti 2,4 kilometra tih obaloutvrda, istaklo je hrvatsko ministarstvo.

Hrvatska je upozorila i da bi HE Mokrice mogla dodatno pogoršati ekološko stanje Save i ugroziti zaštićena područja Natura 2000 u Hrvatskoj. Brana bi ometala migracije riba, uništila dio njihovih prirodnih staništa i mrijestilišta, povećala opasnost od uginuća riba na turbinama te ubrzala širenje invazivnih vrsta. Predviđene mjere ublažavanja, prema mišljenju Hrvatske, nisu dovoljno precizno definirane, a njihova učinkovitost nije dokazana.

Pregrađivanje bi dodatno smanjilo dotok šljunka i pijeska nizvodno, što bi uzrokovalo daljnje produbljivanje korita, nestajanje šljunkovitih sprudova i isušivanje riječnih rukavaca. Negativni utjecaji mogli bi zahvatiti i udaljenija močvarna područja i poplavne šume uz Savu, upozorilo je hrvatsko ministarstvo.

Ministarstvo okoliša: Hrvatska nema pravo veta

U MOP-u pojašnjavaju da se mogući prekogranični utjecaji planirane HE Mokrice razmatraju u okviru propisanih postupaka procjene utjecaja na okoliš i prekograničnih konsultacija, posebno prema Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Konvencija Espoo).

- Svrha prekograničnih konsultacija jeste osigurati da država na čijoj bi teritoriji mogli nastati značajni utjecaji planiranog zahvata bude odgovarajuće obaviještena i ima mogućnost učestvovati u postupku te predstaviti svoje stavove, primjedbe i stručne nalaze. U okviru te saradnje razmatraju se i pitanja mogućih utjecaja na površinske i podzemne vode, vodene organizme te primjerenosti predviđenih mjera za sprečavanje, smanjivanje, odnosno kompenzaciju utjecaja, u skladu s njihovom prirodom i svrhom, pojasnili su u slovenskom ministarstvu okoliša.

Ministarstvo je primljene primjedbe Republike Hrvatske razmotrilo s aspekta raspoložive stručne dokumentacije i važećih propisa.

- Nadležni organi odgovarajuće će se očitovati o relevantnim pitanjima u okviru daljnjih postupaka i obrazloženja donesenih odluka, saopćili su.

Dodali su da se Slovenija založila za nastavak bilateralnih razgovora s Republikom Hrvatskom, u okviru kojih bi se mogla dodatno pojasniti pojedina stručna pitanja i stavovi obje strane.