Finansijski potres u Srbiji, iznosi se keš, upozorena i Bosna i Hercegovina

Narodna banka Srbije oduzela je dozvolu za rad Alta banci, nakon što je utvrđeno značajno pogoršanje njenog finansijskog stanja i mogućnost dodatnog narušavanja likvidnosti. Odluka je izazvala zabrinutost među klijentima, a u međuvremenu su se pojavile i inicijative za pojačane kontrole mogućeg iznošenja gotovine iz Srbije.

Iz NBS-a je saopćeno da su prije oduzimanja dozvole provedene kontrolne aktivnosti s ciljem povećanja likvidnosti banke. Agencija za osiguranje depozita bit će imenovana za stečajnog upravnika, a isplata osiguranih depozita trebala bi početi najkasnije u roku od sedam radnih dana od donošenja sudskog rješenja o otvaranju stečajnog postupka.

Četvero viceguvernera Narodne banke Srbije zatražilo je od tužilaštva da utvrdi sve činjenice i okolnosti koje su prethodile odluci o oduzimanju dozvole, uključujući i eventualnu odgovornost nadležnih u centralnoj banci.

U saopćenju koje su potpisali Željko Jović, Ana Ivković, Dragana Stanić i Nikola Dragašević navodi se da su o stvarnom stanju u Alta banci, koje je, prema njihovim tvrdnjama, značajno odstupalo od izvještaja koje je banka dostavljala NBS-u, saznali tek na hitnoj vanrednoj sjednici Izvršnog odbora održanoj u večernjim satima 30. oktobra.

Viceguverneri smatraju da je potrebno utvrditi kada su i na kojem nivou rukovođenja postojala saznanja o uočenim rizicima i nepravilnostima, kako su razmatrani nalazi i stručne procjene te upozorenja zaposlenih u nadležnim organizacionim jedinicama. Traže i provjeru da li su na osnovu dostupnih informacija pravovremeno poduzete mjere predviđene zakonom.

U međuvremenu, ispred pojedinih ekspozitura Alta banke u srbijanskim gradovima formirali su se redovi građana koji žele dobiti informacije o svojim računima i raspolaganju novcem.

Upozorenje upućeno i institucijama u BiH

Profesori Univerziteta u Beogradu Vladimir Obradović i Ognjen Radonjić uputili su, prema vlastitom saopćenju, 13 dopisa nadležnim institucijama u Srbiji i inostranstvu, uključujući Evropsku uniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu.

Od institucija su zatražili hitnu procjenu rizika od mogućeg nezakonitog iznošenja gotovine iz Srbije, kao i razmatranje uvođenja pojačanih kontrola na graničnim prelazima i međunarodnim aerodromima.

Kao povod za inicijativu naveli su najnovija dešavanja u finansijskom sektoru Srbije, uključujući oduzimanje dozvole za rad Alta banci, ali i javno iznesene sumnje o značajnim transferima novca iz Srbije u inostranstvo.

"Postoje ozbiljni razlozi za sumnju da bi moglo doći do ubrzanog iznošenja novca iz Srbije. Kada postoje upozorenja koja zahtijevaju provjeru, odgovorne institucije ne smiju čekati da novac nestane da bi počele raditi svoj posao", poručili su Obradović i Radonjić.

U dopisima je, kako navode, zatraženo da nadležni procijene potrebu za pojačanim kontrolama prenosa gotovine, posebno na međunarodnim aerodromima i kopnenim graničnim prelazima. Također su pozvali na intenziviranje međunarodne razmjene informacija o eventualno sumnjivim finansijskim tokovima.

Šta je s novcem deponenata?

Prema informacijama Narodne banke Srbije, osigurani depoziti zaštićeni su do iznosa od 50.000 eura po deponentu. Agencija za osiguranje depozita treba objaviti informacije o tome gdje i na koji način klijenti mogu ostvariti pravo na isplatu. To ne znači da su automatski osigurana sva potraživanja iznad propisanog limita.