Pelet i briket naglo poskupljuju, zalihe pri kraju, prijeti novi udar na cijene

Kako se približava zima, građane Bosne i Hercegovine dočekuju sve veći troškovi grijanja. Dok su cijene uglja uglavnom stabilne, pelet i briket bilježe značajna poskupljenja, a trgovci upozoravaju na mogućnost novih povećanja zbog nedostatka sirovina.

Prema podacima prodavaca, iscijepana drva koštaju oko 165 KM po kubnom metru, lignit 265 KM po toni, a mrki ugalj 297 KM. Cijena sertifikovanog peleta kreće se od 820 do 850 KM po toni, dok se pelet bez klase i sertifikata prodaje za 770 do 790 KM. Tona drvenog briketa košta oko 720 KM. Sve cijene uključuju PDV.

Pelet i briket najviše poskupjeli

Najveći rast cijena zabilježen je kod peleta i briketa. Prošle godine tona peleta koštala je između 650 i 700 KM, dok je sada potrebno izdvojiti i do 850 KM. Prodavci navode da je potražnja porasla jer sve više domaćinstava prelazi na ovaj način grijanja, dok proizvodnja nije pratila takav trend.

Još veća promjena zabilježena je kod briketa. Njegova cijena porasla je sa 450–500 KM na oko 720 KM po toni, što predstavlja rast veći od 50 posto za godinu. Trgovci upozoravaju i na nedostatak ovog energenta na domaćem tržištu, budući da se veliki dio proizvodnje plasira u Evropu.

Cijene iscijepanih drva također su porasle, ali prodavci zasad ne bilježe veće probleme s količinama. Ugalj je, s druge strane, zadržao približno iste cijene zbog sve manje potražnje.

Proizvođači ostaju bez sirovina

Najveća neizvjesnost odnosi se na naredni period. Prema navodima trgovaca, zalihe sirovina kod proizvođača gotovo su iscrpljene, a fabrike peleta i briketa, kao i proizvođači iscijepanog drveta, rade uglavnom od onoga što svakodnevno uspiju nabaviti.

Kiša, snijeg i pogoršanje vremenskih uslova mogli bi otežati dopremu drveta iz šuma, usporiti proizvodnju i smanjiti količine dostupne kupcima. To bi se moglo odraziti i na nove cijene ogrijeva.

Prodavci zbog toga savjetuju građanima da ne odgađaju nabavku, upozoravajući da u narednom periodu ne očekuju pojeftinjenje.

Toplotne pumpe kao alternativa

Dok cijene čvrstih goriva rastu, iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske kao jednu od povoljnijih opcija izdvajaju grijanje toplotnim pumpama, posebno sistemima vazduh-voda i voda-voda.

Ovi sistemi mogu proizvesti više od četiri kilovat-sata toplotne energije na jedan kilovat-sat potrošene električne energije, ali njihova isplativost zavisi od karakteristika objekta i kvaliteta izolacije.

Stručnjaci ističu da dobra termoizolacija i energetski efikasni prozori mogu smanjiti potrebe za energijom za 30 do 50 posto. Iako ugradnja toplotne pumpe zahtijeva veće početno ulaganje, troškovi rada mogu biti niži na duži rok.

Građani pred novim troškovima

Izbor načina grijanja sve više zavisi od kućnog budžeta, cijene energenta i energetske efikasnosti objekta. Ako se ostvare upozorenja trgovaca o otežanoj nabavci sirovina, građani bi se ove zime mogli suočiti ne samo s višim cijenama već i s manjom dostupnošću pojedinih vrsta ogrijeva.