Bečarević tvrdi da plin u FBiH može odmah pojeftiniti do 10 posto

Smanjenjem marže Energoinvesta moglo bi se brzo ublažiti opterećenje kućnih budžeta, smatra energetski stručnjak i novoizabrani zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Almir Bečarević. Gostujući za N1, procijenio je da postoji prostor za trenutno pojeftinjenje plina do deset posto, bez ugrožavanja poslovanja kompanije.

„Ja vam sada na prvu ne mogu reći, ali sigurno do 10 posto. Odmah, bez ikakvih problema“, odgovorio je na pitanje koliko bi cijena mogla biti smanjena.

Poskupljuje gotovo sveKoliko će građane BiH koštati topla zima uz skuplji gas, grijanje i pelet

Njegove kritike dolaze nakon četvrtog poskupljenja prirodnog plina od početka godine. Energoinvest rast cijene objašnjava ugovorenom formulom s ruskim Gazpromom i kretanjima na svjetskom tržištu, dok Bečarević tvrdi da poslovni rezultati domaćeg uvoznika ostavljaju prostor da građani i privreda plaćaju manje.

Dobit kompanije kao prostor za pojeftinjenje

Prema podacima koje je Bečarević iznio, Energoinvest je u prvoj polovini 2026. ostvario 13,5 miliona KM dobiti, a poslovanje povezano s Gazpromom čini približno 97 posto prihoda kompanije. Smatra da je dio tog novca mogao biti iskorišten za ublažavanje, odnosno poništavanje posljednjeg povećanja cijene.

„Sve ono što su ostvarili, ostvarili su na plinu i to je ta rezerva koja se mogla upotrijebiti da se anulira ovo povećanje. Jer Energoinvest nema samo tih 13,5 miliona maraka, nego sve plaće svih zaposlenih isplaćuje upravo iz prihoda od plina“, rekao je.

Naveo je i da su prihodi kompanije tokom prvih šest mjeseci porasli za oko 20 miliona KM. Zbog toga osporava objašnjenje da nema mogućnosti za smanjenje cijene i prilagođavanje troškova plina platežnoj moći građana.

Bečarević je otvorio i pitanje izdvajanja za sponzorstva i donacije. Prema njegovim tvrdnjama, Energoinvest je za te namjene tokom jedne godine potrošio približno 1,3 miliona KM, istovremeno povećavajući cijenu energenta kojim snabdijeva građane.

„Zašto neko mora da potroši 1,3 miliona KM na sponzorske i donatorske ugovore za godinu dana? Zbog čega?“, upitao je.

Doveo je u pitanje i odnos nadležnih institucija prema takvom poslovanju, pitajući predstavlja li prisustvo nekih osoba na sponzorskim ugovorima „kupovinu šutnje“ Ministarstva trgovine i Ministarstva energetike. Na pitanje ima li dokumentaciju, odgovorio je da su podaci već objavljeni i dostavljeni svim medijima.

Poručio je da kompanija koja pruža javnu uslugu snabdijevanja plinom mora voditi računa o građanima, te je kritikovao izdvajanje 1,3 miliona KM za sponzorstva i donacije u takvim okolnostima. Njegove optužbe o tim ugovorima i mogućem utjecaju na postupanje institucija nisu nezavisno potvrđene tokom razgovora.

Spor oko procenata i obračunske osnovice

Energoinvest i direktor Mirza Ustamujić prethodno su zatražili da Bečarević povuče izjave o poskupljenju, kao i da se Stranka za Bosnu i Hercegovinu ogradi od njegovih tvrdnji. Kompanija je navela da je Gazprom tražio povećanje od 16,21 posto, ali da je primijenjeno poskupljenje od 12 posto, predstavljajući tu razliku kao ublažavanje udara na potrošače.

Bečarević je odbio povući izjave. Tvrdi da različiti procenti proizlaze iz korištenja različitih osnovica, a ne iz smanjenja samog povećanja.

„Apsolutno ne. Sve ono što sam izjavio je tačno. Radi se o običnoj matematičkoj formuli, jer kada imate određeno povećanje, kada ga računate na manju osnovicu, logično dobijete veći procenat. A kada imate veću osnovicu, za to isto povećanje dobijete manji procenat“, kazao je.

Uputio je i direktnu optužbu Ustamujiću zbog izjava u prethodnom intervjuu za N1. Ustvrdio je da je direktor novinare „gledao u oči i lagao od prve do posljednje rečenice“, dodajući da to može dokazati i da ništa od iznesenog nije tačno.

Poređenje s cijenama nafte iz 2008. i 2022.

Obrazloženje sadašnje cijene plina Bečarević je osporio i poređenjem s ranijim kretanjima cijene nafte. Prema njegovim riječima, maloprodajna cijena plina u FBiH danas je približno 1,40 KM po kubnom metru, dok je 2008, kada je barel nafte dostizao 150 dolara, bila ispod jedne KM.

Podsjetio je i na 2022. godinu, navodeći da je tada prosječna godišnja cijena barela iznosila 98 dolara. Za prvih deset mjeseci ove godine, prema podacima koje je iznio, prosjek je 90 dolara, pa zaključuje da je nafta 2022. bila skuplja, a plin jeftiniji nego danas.

Energoinvest je ranije objasnio da nabavna cijena plina ne zavisi od jednodnevnih cijena nafte, nego od ugovorene formule koja obuhvata višemjesečne prosjeke. Bečarević, međutim, smatra da se i uz takav obračun mora razmotriti visina marže domaćeg uvoznika.

Osvrnuo se i na poređenja s Evropskom unijom, ocijenivši da nisu dovoljno precizna zbog različitih izvora snabdijevanja. Evropske zemlje koriste, između ostalog, tečni prirodni plin, dok se BiH oslanja na ugovor s Gazpromom i njegovu naftnu formulu iz 1997. godine. Naglasio je da ta formula nije uspostavljena zaslugom sadašnjeg direktora, nego drugih ljudi, te da se primjenjuje od tada.

Hrvatsku, Srbiju i Mađarsku izdvojio je kao zemlje u kojima je, prema njegovim tvrdnjama, plin jeftiniji. Dodao je da poređenje mora obuhvatiti i primanja stanovništva, odnosno mogućnost građana da podmire troškove energenata.

Više priključaka, ali potrošnja tek nešto veća nego 1991.

Posljedice visokih cijena Bečarević je opisao na primjeru Sarajeva. Naveo je da je grad 1991. imao oko 15.000 potrošača i trošio približno 122 miliona kubnih metara plina godišnje, dok danas, uz više od 80.000 priključaka, potrošnja iznosi oko 130 miliona kubnih metara.

„Grad Sarajevo ima potencijal da troši gotovo 200 miliona kubika plina. Ljudi ne troše i jednostavno prestaju trošiti, ili plin koriste samo za toplu vodu i kuhanje, jer je grijanje na plin skupo“, rekao je.

Prema njegovoj računici, potrošnja od 300 kubnih metara tokom jednog zimskog mjeseca, pri cijeni od 1,40 KM, donijela bi domaćinstvu račun od približno 420 KM. Za kuće površine od 100 do 150 kvadratnih metara procijenio je mjesečne troškove grijanja na 500 do 700 KM.

Upozorio je i na posljedice po kvalitet zraka. Tvrdi da domaćinstva zbog cijene smanjuju potrošnju plina, gotovo ga prestaju koristiti ili prelaze na druge energente, što povezuje s dodatnim zimskim zagađenjem u glavnom gradu. Pozvao se i na upozorenja ekoloških udruženja o tom problemu.