Voze bez brige, a duguju milione: Više od 30 miliona KM u zraku

Od “nisam ja vozio” do registracije na suprugu ili komšiju, vozači u BiH imaju brojne izgovore, dok dug za neplaćene kazne prelazi 30 miliona KM
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uViše od 30,6 miliona KM - toliko vozači širom Bosne i Hercegovine duguju za kazne. Zavedene su u sistem, ali do naplate – teško. Stigla kazna? Slijedi poznato: “Nisam ja vozio”! Vozačka dozvola? Tuđa, naravno. Zakon kaže: nema registracije bez plaćenih kazni. Vozači kažu: nema problema, registrovaću ga na suprugu, tetku, komšiju...
Neslavni rekorderi
- Potrebno je preciznije urediti postupak utvrđivanja identiteta vozača, unaprijediti kvalitet i pouzdanost sistema videonadzora, te jasnije definisati odgovornost vlasnika vozila u slučajevima kada se identitet vozača ne može utvrditi, kaže za Oslobođenje Dino Memić, stalni sudski vještak za oblast drumskog saobraćaja.
Agencija za identifikacione dokumente, evidencije i razmjenu podataka (IDDEEA BiH) ukazuje na ozbiljne izazove u oblasti naplate prekršajnih naloga, čiji ukupni iznos dostiže višemilionske cifre.
Prema zvaničnim podacima iz Registra novčanih kazni i prekršajnih evidencija (ROF), na nivou cijele BiH evidentiran je ukupno 219.601 neplaćen prekršajni nalog, a ukupan iznos neplaćenih kazni iznosi 30.638.062 KM.
Od ukupnog iznosa, najveći dio odnosi se na Federaciju BiH, gdje je evidentirano 186.717 neplaćenih prekršaja vrijednih 24,6 miliona KM. U Republici Srpskoj evidentiran je 24.551 prekršaj od 3,3 miliona, dok u Brčko distriktu dug za 8.333 prekršaja iznosi oko 2,6 miliona maraka.
- Ove brojke jasno naglašavaju potrebu za efikasnijim mehanizmima kontrole i naplate kako bi se osigurala finansijska disciplina i vladavina prava u BiH, kažu u IDDEEABiH.
Na našim putevima ne nedostaje vozača, ali ima i pravih rekordera - onih koji za sobom vuku više od 100.000 KM neplaćenih kazni. Samo u posljednje dvije sedmice vozila su privremeno oduzeta vozačima u Bosanskoj Gradišci, Ilijašu, Brčko distriktu... Među njima su i oni s dugovanjima od gotovo 15.000 KM, a zajedničko im je da su višestruki povratnici u saobraćajnim prekršajima.
Konačni obračun
- Problem je mnogo dublji od visine kazni. Moramo se zapitati koliko su efikasni mehanizmi prinudne naplate, koliko dobro funkcioniše razmjena podataka između institucija i zašto postoje vozači koji godinama ponavljaju prekršaje. Kod određenog broja vozača, razvijen je osjećaj da je moguće kontinuirano kršiti saobraćajne propise bez ozbiljnih posljedica. Sistem često ne reaguje dovoljno brzo i efikasno. Kada vozač stekne utisak da može godinama gomilati kazne, a i dalje učestvovati u saobraćaju, onda novčana kazna gubi preventivnu funkciju. Zbog toga veća kazna ne znači veću sigurnost u saobraćaju, smatra Memić i dodaje da je važnije da sankcija bude pravovremena i da kod vozača proizvede stvarnu promjenu mišljenja.
- Potrebno je dosljedno primjenjivati sistem negativnih bodova i zabrane upravljanja motornim vozilom za vozače koji učestalo krše saobraćajne propise. Takvim osobama je potrebno pristupiti kroz strožije i individualizirane mjere, uključujući i obaveznu edukaciju, provjeru poznavanja saobraćajnih propisa, a u zakonom predviđenim slučajevima i provjeru zdravstvene i psihofizičke sposobnosti za upravljanje motornim vozilom. Kada kazna postane pravosnažna, a vozač je ne plati u ostavljenom roku, onda bi trebala uslijediti opomena, a zatim i prinudna naplata, koja može uključivati pljenidbu sredstava sa bankovnog računa, dijela plate ili druge imovine, preporučuje Memić.
Ističe da kazne ne služe punjenju budžeta, već zaštiti života, smanjenju broja prekršaja i povećanju sigurnosti na cestama.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.