Vlada RS poslala svoj izvještaj Vijeću sigurnosti, prepun je spornih tvrdnji

Vlada Republike Srpske usvojila je izvještaj koji su poslali Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija o stanju u Bosni i Hercegovini. Dokument na 11 stranica, uz propratno pismo premijera Save Minića, upućen je predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti UN-a Aglaji Balti, predstavnici Stalne misije Grčke.

Riječ je o izvještaju koji vlasti RS-a pripremaju dva puta godišnje, uoči sjednica posvećenih Bosni i Hercegovini, a u kojem iznose svoje stavove o političkim prilikama i odgovaraju na izvještaj visokog predstavnika.

Lider SNSD-aDodik ogorčen izvještajem OHR-a, traži poništavanje svih odluka ove institucije

Ovogodišnji dokument, međutim, sadrži niz spornih interpretacija, nepotpunih objašnjenja i tvrdnji koje pojedine događaje predstavljaju bez šireg konteksta. Posebna pažnja posvećena je Ustavnom sudu BiH, pravosnažnoj presudi Miloradu Dodiku, ovlaštenjima visokog predstavnika, državnoj imovini i radu državnih institucija.

Ustavni sud BiH i odgovornost za nepotpun sastav

Jedna od prvih tema koje Vlada RS-a otvara jeste sastav Ustavnog suda BiH. U izvještaju se navodi da je neophodno hitno provesti reformu pravosuđa jer Sud trenutno ima sedam umjesto devet sudija, što se ocjenjuje kao suprotno Ustavu BiH.

Međutim, u dokumentu se ne navodi da je nepotpun sastav Suda povezan i s neimenovanjem dvoje sudija iz Republike Srpske. Time se problem predstavlja bez potpunog objašnjenja političkih okolnosti koje su dovele do takvog stanja.

Dodikovu presudu predstavljaju kao politički progon

Značajan dio izvještaja posvećen je pravosnažnoj presudi Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a, koji je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske.

Vlada RS-a tvrdi da je riječ o protivpravnoj odluci koju su provele institucije pravosuđa na nivou BiH, koje u dokumentu opisuje kao institucije „pod kontrolom Bošnjaka“.

Dodik je pravosnažno osuđen 1. augusta 2025. godine zbog potpisivanja ukaza o proglašenju zakona Narodne skupštine RS-a kojima je bilo predviđeno da se odluke visokog predstavnika neće objavljivati niti provoditi u ovom entitetu. Presudu je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.

Predstavljanje državnog pravosuđa kao institucije pod kontrolom jednog naroda uklapa se u političku retoriku koju predstavnici vlasti RS-a već godinama koriste kada osporavaju rad institucija Bosne i Hercegovine.

Osporavanje ovlaštenja PIC-a i visokog predstavnika

U izvještaju se dovodi u pitanje i pravni položaj Vijeća za implementaciju mira (PIC), uz tvrdnju da ono nema ovlaštenja u vezi sa zatvaranjem Ureda visokog predstavnika (OHR).

Vlada RS-a navodi da Dejtonski sporazum ne spominje PIC te da ovo tijelo nema pravna ovlaštenja. Međutim, u dokumentu se zanemaruje činjenica da je Vijeće sigurnosti UN-a Rezolucijom 1144 iz decembra 1997. godine pozdravilo zaključke konferencije PIC-a održane u Bonnu, na kojoj su definisana takozvana bonska ovlaštenja.

Također se izostavlja širi kontekst ranijih odluka visokih predstavnika koje su provodile i institucije Republike Srpske, uključujući period u kojem je SNSD već bio na vlasti.

Vlada RS-a poziva se i na izjave bivših visokih predstavnika i drugih stručnjaka kako bi potkrijepila tvrdnju da su nametnuti zakoni od početka bili protivpravni. Kao primjer navodi se Karl Bildt, koji je pravni osnov pojedinih odluka opisivao kao krajnje upitan. To, međutim, nije isto što i tvrdnja da su sve odluke visokih predstavnika bile protivpravne.

Slično se tumači i stav Venecijanske komisije Vijeća Evrope iz 2005. godine. Komisija jeste kritikovala praksu nametanja zakona i zagovarala njeno postepeno ukidanje, ali je istovremeno ocijenila da je korištenje bonskih ovlaštenja nakon rata bilo korisno za Bosnu i Hercegovinu i njene građane.

Schmidtovo imenovanje i tumačenje stava SAD-a

U izvještaju se osporava i imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta, uz tvrdnju da nije dobio saglasnost Vijeća sigurnosti UN-a niti podršku svih strana potpisnica Dejtonskog sporazuma.

Tačno je da Vijeće sigurnosti nije potvrdilo njegovo imenovanje, prvenstveno zbog protivljenja Rusije i Kine. Međutim, Aneks 10 Dejtonskog sporazuma ne propisuje izričito saglasnost Vijeća sigurnosti kao uslov za imenovanje visokog predstavnika.

Vlada RS-a pokušava potkrijepiti svoje stavove i promjenom američkog pristupa Bosni i Hercegovini, tvrdeći da Washington sada insistira na tome da odluke donose domaće institucije, a ne visoki predstavnik.

Kao argument navodi se izjava zamjenice američke ambasadorice pri UN-u Tammy Bruce, koja je istakla da OHR nikada nije bio zamišljen kao trajna institucija.

Ipak, u izvještaju se ne naglašava da je Bruce istovremeno odala priznanje Schmidtu za doprinos uspostavljanju institucija suverene Bosne i Hercegovine. Navela je i da bi zadatak njegovog nasljednika trebalo biti prenošenje odgovornosti na domaće lidere, a ne isključivo zatvaranje OHR-a.

Posebno je istakla i značaj poštivanja odluka Ustavnog suda BiH, iako vlasti RS-a pojedine odluke ovog suda ne provode.

Izbori istovremeno predstavljeni kao slobodni i sistemski narušeni

Protivrječnosti se pojavljuju i u dijelu izvještaja koji se odnosi na Opće izbore održane 4. oktobra. Vlada RS-a na jednom mjestu navodi da su izbori bili slobodni i pošteni te da su građani poslali jasnu političku poruku, dok se nekoliko pasusa kasnije isti proces opisuje kao sistemski narušen.

Takvo predstavljanje otvara pitanje kako se izbori mogu istovremeno ocjenjivati kao slobodni i pošteni, a zatim opisivati kao proces obilježen sistemskim kršenjima.

Na izborima su prvi put na nivou cijele zemlje korištene nove tehnologije, bez većih tehničkih problema, dok je biometrijska identifikacija, prema navodima iz izvornog teksta, bila uspješna u više od 97 posto slučajeva.

Optužnice protiv Smartmatica nisu dokaz izborne manipulacije u BiH

Vlada RS-a u izvještaju se poziva i na optužnice u Sjedinjenim Američkim Državama protiv visokih rukovodilaca kompanije Smartmatic, čija je tehnologija korištena na izborima u BiH.

U dokumentu se navodi da optužnice zbog navodnog podmićivanja i finansijskih malverzacija dodatno potvrđuju nepovjerenje u izborne sisteme širom svijeta.

Međutim, optužbe se odnose na navodno podmićivanje službenika na Filipinima u vezi s ugovorima za izbore 2016. godine, a ne na manipulaciju izbornim rezultatima u Bosni i Hercegovini. Kompanija Smartmatic također je ukazala na tu razliku.

U izvještaju se iznose i tvrdnje da korišteni sistem omogućava neograničen pristup javnim bazama podataka i biometrijskim informacijama građana, ali se za takve navode ne nude dokazi.

Državna imovina ponovo u središtu

Pitanje državne imovine zauzima značajno mjesto u izvještaju. Vlada RS-a tvrdi da je djelovanje međunarodnih aktera omogućilo institucijama na državnom nivou da prisvajaju javnu imovinu koja, prema njihovom tumačenju, pripada entitetima.

Međutim, Ustav BiH ne sadrži izričitu odredbu prema kojoj državna imovina pripada entitetima. Raspolaganje tom imovinom ograničeno je zakonom koji je visoki predstavnik nametnuo 2005. godine.

Pitanje državne imovine godinama je predmet političkih neslaganja, a dogovor o njegovom rješavanju nije postignut. Sporovi između političkih aktera, uključujući protivljenje pojedinih stranaka na vlasti u RS-u, dodatno otežavaju pronalazak rješenja.

Političke blokade predstavljene kao zaštita vladavine prava

U završnom dijelu izvještaja Vlada RS-a opravdava postupke kojima su SNSD i HDZ BiH blokirali rad pojedinih državnih institucija, posebno kroz Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Vijeće ministara.

Takve poteze predstavlja kao insistiranje na poštivanju Ustava i vladavine prava, uz tvrdnju da zahtjevi Republike Srpske ne predstavljaju opstrukciju niti separatizam.

Ipak, uskraćivanje kvoruma i blokiranje rada institucija ne mogu se automatski poistovjetiti sa zaštitom ustavnog poretka. Ustav predviđa mehanizme za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, ali političke blokade mogu onemogućiti donošenje odluka i normalno funkcionisanje državnih organa.

SNSD i HDZ BiH u više navrata su blokirali rad pojedinih državnih tijela zbog neslaganja s predloženim zakonima ili mogućim smjenama kadrova povezanih s njihovim strankama.

Istovremeno, separatističke poruke pojedinih zvaničnika Republike Srpske, naročito Milorada Dodika, godinama su prisutne u političkom prostoru Bosne i Hercegovine.

Izvještaj Vlade RS-a nije formalni uslov za održavanje rasprave Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini. Riječ je o dokumentu koji vlasti Republike Srpske tradicionalno pripremaju uoči sjednica, dok njihove stavove na međunarodnim forumima često zastupa Rusija, jedan od najbližih međunarodnih saveznika rukovodstva ovog entiteta.