U BiH postoje gradovi „milionera“: Gdje se i kako zarađuje najviše?

Svake godine, uglavnom tokom proljeća, domaćim medijima počne kružiti ista priča u nekoliko različitih verzija: neki grad u Bosni i Hercegovini navodno ima više milionera nego Berlin, a njegovi stanovnici postali su simbol domaćeg poduzetništva.

Brojke se prenose s portala na portal i vremenom od procjene postanu „činjenica“.

Ali takva činjenica zapravo ne postoji.

U Bosni i Hercegovini nema registra milionera. Ne postoji institucija koja prati ukupnu neto imovinu građana, niti postoji porez na bogatstvo koji bi omogućio precizno evidentiranje imovine. Zbog toga se ne može pouzdano utvrditi koliko ljudi u Tešnju, Živinicama, Širokom Brijegu ili bilo kojem drugom gradu posjeduje imovinu vrijednu više od milion KM.

Sve što se posljednjih godina može pročitati o broju milionera jesu procjene.

Zato je mnogo korisnije pitanje: koji gradovi u BiH stvaraju najviše kapitala po stanovniku i šta o tome govore provjerljivi podaci?

Odakle podatak o 150 milionera u Živinicama?

Jedna od najčešće citiranih tvrdnji odnosi se na Živinice.

Samir Vildić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije poduzetnika u BiH, ranije je za BiznisInfo.ba izjavio da u Živinicama živi više od 150 milionera te da ovaj grad, kada se broj milionera posmatra u odnosu na broj stanovnika, nadmašuje Berlin i približava se Kölnu.

Prema istom izvoru, Kakanj ima više od 40 milionera.

Vildić je objasnio da je cilj takve poruke bio skrenuti pažnju, posebno mladima, na činjenicu da u BiH postoji ozbiljan domaći kapital koji je spreman za ulaganja.

Namjera može biti razumljiva, ali brojka od 150 milionera nikada nije potkrijepljena javno dostupnom metodologijom.

Ono što se može provjeriti jeste podatak o kompanijama.

U Živinicama je 2022. godine poslovalo 110 kompanija s prihodima većim od milion KM, dok ih je 2023. bilo 117.

Iz toga se može zaključivati o razvijenosti poduzetništva, ali ne i direktno o broju milionera.

Tri problema s računicom

Prvi problem je što prihod kompanije nije isto što i vrijednost imovine njenog vlasnika.

Kompanija koja godišnje ostvari više od milion KM prihoda ne mora vrijediti milion KM. Njena vrijednost zavisi od imovine, dugovanja, dobiti i brojnih drugih faktora. Istovremeno, kompanija s manjim prihodom može imati značajnu vrijednost.

Drugi problem je sjedište kompanije.

Uspješne firme koje su osnovali poduzetnici iz manjih sredina često imaju sjedišta i poslovne jedinice u Sarajevu, Mostaru ili drugim većim centrima. Zbog toga statistika prema sjedištu kompanije ne mora nužno pokazivati gdje žive vlasnici kapitala ili gdje je kapital nastao.

Treći problem predstavlja podatak o broju stanovnika.

Mnoge ovakve usporedbe i dalje koriste rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine. U međuvremenu su se demografske slike gradova značajno promijenile, pa poređenje ekonomskih pokazatelja s brojem stanovnika iz prije više od deset godina može dati iskrivljenu sliku.

Šta se onda može pouzdano izmjeriti?

Ako umjesto milionera pogledamo ono što se zaista evidentira – prihode kompanija, dobit, izvoz i fiskalni promet – slika postaje mnogo jasnija.

Tešanj je 2024. godine imao 143 kompanije s prihodima većim od milion KM. Među njima su bile četiri kompanije s prihodima većim od 100 miliona KM: Hifa-Oil, Madi, AS i Mann+Hummel BA.

Široki Brijeg imao je 134 kompanije s prihodima većim od milion KM, ali čak sedam kompanija s prihodima većim od 100 miliona KM: TT Kabeli, FEAL, MCI, Lukas TP Nakić, Mepas, Nameks i Bernina.

Živinice su, prema dostupnim podacima, imale 117 takvih kompanija.

Kada se broj kompanija uporedi s brojem stanovnika, dobija se drugačija slika.

Široki Brijeg ima oko 4,6 kompanija s prihodima većim od milion KM na 1.000 stanovnika.

Tešanj ima oko 3,3 takve kompanije na 1.000 stanovnika.

Živinice imaju oko dvije kompanije na 1.000 stanovnika.

Dakle, Tešanj prednjači po ukupnom broju kompanija, dok je Široki Brijeg daleko ispred kada se broj kompanija uporedi s brojem stanovnika.

Najčvršći podatak: rezultati poslovanja

Još uvjerljiviju sliku daju podaci Finansijsko-informatičke agencije (FIA).

Prema pregledu poslovanja privrednih društava u Federaciji BiH za 2025. godinu, 539 kompanija sa sjedištem u Širokom Brijegu ostvarilo je ukupne prihode od 2,777 milijardi KM.

Ukupan rezultat poslovanja, nakon uračunatih gubitaka, iznosio je oko 226,6 miliona KM.

Poređenja radi, sva privredna društva u Federaciji BiH ostvarila su oko 79,26 milijardi KM prihoda i približno 4,9 milijardi KM rezultata poslovanja.

To znači da su kompanije sa sjedištem u Širokom Brijegu ostvarile oko 4,6 posto ukupnog poslovnog rezultata privrednih društava u Federaciji BiH, dok u tom gradu živi približno 1,36 posto stanovništva Federacije.

Drugim riječima, udio Širokog Brijega u poslovnom rezultatu višestruko je veći od njegovog udjela u broju stanovnika.

To više nije procjena o broju milionera, već podatak zasnovan na predanim finansijskim izvještajima.

Široki Brijeg nije jedini

Ipak, priča o ekonomskom uspjehu Hercegovine ne može se svesti samo na jedan grad.

Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški zajedno čine svojevrsnu ekonomsku cjelinu koju se često naziva i „dolinom milionera“.

U tim sredinama razvile su se kompanije koje posluju širom BiH, ali i na međunarodnim tržištima.

TT Kabeli iz Širokog Brijega ostvarili su 357,4 miliona KM prihoda i 17,5 miliona KM dobiti.

Violeta iz Gruda jedna je od najvećih kompanija u tom gradu.

Vokel iz Posušja ostvario je 113,3 miliona KM prihoda uz 12,2 miliona KM dobiti.

Bernina iz Širokog Brijega prvi put je premašila 100 miliona KM prihoda, dostigavši 114,7 miliona KM.

Zbog toga bi bilo pogrešno ekonomsku snagu ovog područja posmatrati samo kroz granice jednog grada.

Živinice imaju drugačiji adut

Živinice, međutim, imaju argument koji nije zasnovan na procjenama broja milionera.

To je rast izvoza.

Izvoz sa područja Živinica povećan je s približno 38 miliona KM u 2013. godini na oko 380 miliona KM u 2023. godini.

Za samo deset godina izvoz je povećan deset puta.

Riječ je o podatku koji dolazi iz carinskih evidencija i pokazuje koliko se brzo mijenja privredna slika ovog grada.

Industrijska zona Ciljuge privukla je domaće i strane investitore, uključujući kompanije iz Austrije i Njemačke.

Zato se za Živinice možda ne može pouzdano reći da imaju najviše kapitala po stanovniku, ali podaci pokazuju da je riječ o gradu koji kapital posljednjih godina stvara izuzetno brzo.

A gdje je onda najviše novca?

Ako se podaci posmatraju kroz različite kriterije, odgovor nije isti.

Prema gustoći kompanija s prihodima većim od milion KM u odnosu na broj stanovnika – Široki Brijeg je na vrhu.

Prema ukupnom broju kompanija koje ostvaruju milionske prihode – Tešanj je ispred, s tim da bi njegova pozicija bila još snažnija kada bi se računale i kompanije koje su tešanjski poduzetnici registrovali izvan grada.

Prema udjelu u ukupnom rezultatu poslovanja privrednih društava Federacije BiH u odnosu na udio stanovništva – Široki Brijeg ponovo ima izuzetno snažan rezultat.

A prema brzini rasta jednog od ključnih pokazatelja – izvoza – Živinice su među najupečatljivijim primjerima u BiH.

Zato priču o „gradovima milionera“ treba posmatrati s rezervom. Bosna i Hercegovina nema pouzdan odgovor na pitanje koliko tačno ima milionera.

Ali ima dovoljno podataka da se vidi gdje se stvaraju kompanije, gdje raste izvoz, gdje se ostvaruju najveći prihodi i gdje privreda ostvaruje rezultate koji su daleko iznad onoga što bi se očekivalo samo na osnovu broja stanovnika.

A upravo ta priča govori mnogo više o stvarnom ekonomskom potencijalu pojedinih gradova nego bilo koja procjena o broju milionera, prenosi Bljesak.info.