Trišić-Babić: OHR zanemaruje privremeni mandat i glumi trajnu vlast

Povodom izvještaja visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a, direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić izjavila je da se OHR, gotovo 31 godinu nakon Dejtona, udaljio od privremene prirode svog mandata i nastavlja djelovati kao trajna institucija političkog poretka u Bosni i Hercegovini.

Na sajtu Kancelarije za međunarodnu saradnju objavljen je stav o izvještaju OHR-a Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Trišić-Babić ističe da ova rasprava dolazi u trenutku kada se otvara pitanje političke dosljednosti međunarodnog pristupa.

Vlasti RS-a prijeteAlarmantna upozorenja iz OHR-a pred sjednicu UN-a, BiH prijeti novi scenarij

- Ako je nastupilo vrijeme domaćih rješenja, onda budućnost međunarodnog nadzora mora postati predmet jednako ozbiljne rasprave kao i političko djelovanje institucija čiji rad taj nadzor ocjenjuje.
Trišić Babić naglašava da se odgovornost za političke procese ne može vraćati domaćim akterima ukoliko se istovremeno zadržavaju vanredna ovlaštenja za nametanje zakona i smjenjivanje izabranih zvaničnika. Posebno ukazuje na kontradiktornost dugotrajnog nadzora.
- Institucije kojima treba postepeno prepustiti odgovornost istovremeno se posmatraju kao razlog zbog kojeg se odlaže njeno potpuno preuzimanje. Takav odnos otvara pitanje da li postojeći model stvara uslove za sopstveni završetak ili njegovo trajanje postaje samostalan politički cilj.

Podsjećajući na stavove Venecijanske komisije iz 2005. godine u vezi s problemima vezanim za bonska ovlaštenja, Trišić Babić ističe da se ustavni položaj i nadležnosti Republike Srpske temelje na Dejtonskom sporazumu, te da se demokratska zrelost i izborna volja građana ne mogu ignorisati.
- Republika Srpska nije prostor bez demokratske tradicije i institucionalnog kapaciteta kojem je potrebno trajno međunarodno upravljanje. Zaštita entitetskih nadležnosti i političko zalaganje ne mogu se poistovjećivati s ugrožavanjem mira, poručuje ona.

Tvrdi da se uspjeh međunarodnog angažmana više od tri decenije nakon Dejtona ne može mjeriti trajanjem vanrednih ovlašćenja, već isključivo sposobnošću domaćih institucija da preuzmu punu odgovornost za političku budućnost zemlje kroz dijalog i poštovanje ustavnog poretka.
- Zato se političko zalaganje za zaštitu entitetskih nadležnosti i preispitivanje njihovog ranijeg prenosa ne može samo po sebi poistovjećivati s ugrožavanjem mira ili namjerom za otcjepljenje. Ustavni poredak obavezuje sve njegove učesnike, a promjene nadležnosti moraju se sprovoditi propisanim postupcima. Međutim, pravo na političko zalaganje za drugačije institucionalno uređenje ne prestaje da postoji zato što se takav stav ne podudara s političkim očekivanjima međunarodnih predstavnika, napisala je Trišić Babič.