Šta vam u FBiH ne smiju oduzeti zbog dugova i koliki dio plate je zaštićen

Rast troškova života, poskupljenja osnovnih namirnica, režija i energenata sve više opterećuju kućne budžete građana Bosne i Hercegovine. U takvim okolnostima neplanirani trošak ili kašnjenje s plaćanjem računa mogu dovesti do opomena, blokade računa i pokretanja izvršnog postupka.

Ipak, dugovi ne znače da građani automatski ostaju bez svih svojih primanja i imovine. Zakon o izvršnom postupku Federacije BiH propisuje ograničenja prinudne naplate, kao i kategorije primanja i predmeta koji su zaštićeni od izvršenja.

Koliki dio plate ili penzije može biti zaplijenjen, šta izvršitelji ne smiju oduzeti iz domaćinstva, kada računi za režije zastarijevaju i koje greške dužnici najčešće prave, za „Večernji list BiH“ objasnila je advokatica Matija Landeka iz Posušja.

Koliki dio plate i penzije može biti zaplijenjen?

Jedno od najvažnijih pitanja za građane koji se suoče s prinudnom naplatom jeste koliko im novca mora ostati za svakodnevni život.

Prema objašnjenju advokatice Landeke, Zakon o izvršnom postupku FBiH propisuje ograničenja izvršenja na plati, penziji i srodnim primanjima.

„Zakon o izvršnom postupku FBiH propisuje da se izvršenje na plati, penziji i srodnim naknadama može provesti do iznosa od jedne polovine. Ovo pravilo vrijedi pod uslovom da mjesečna primanja ne prelaze iznos od 1.000 KM. Na dijelu potraživanja koji prelazi 1.000 KM mjesečno izvršenje se može provesti do iznosa od dvije trećine potraživanja. Zakon uvodi i izuzetak prema kojem se izvršenje nad minimalnom i zagarantovanom penzijom može provesti do iznosa od jedne trećine“, navela je Landeka.

Dodala je da sud prilikom odlučivanja o visini izvršenja mora uzeti u obzir stvarno materijalno i finansijsko stanje dužnika.

Koja su primanja izuzeta od izvršenja?

Zakon određuje i kategorije novčanih primanja koja su u potpunosti zaštićena od prinudne naplate, uz zakonom propisane izuzetke.

„Izuzeta su od izvršenja primanja po osnovu zakonskog izdržavanja ako se ne radi o potraživanjima iste vrste. Dakle, alimentacija koja stiže za dijete ne može se naplatiti za tuđi dug, osim kada se naplaćuje potraživanje iste vrste“, pojasnila je advokatica.

Prema njenim riječima, izmjenama Zakona o izvršnom postupku iz 2025. godine od izvršenja su izuzeta i primanja po osnovu socijalne i humanitarne pomoći, dječijeg dodatka te stipendija i pomoći učenicima i studentima.

Međutim, Landeka upozorava da je važno kada je izvršni postupak pokrenut i kada je doneseno rješenje.

„Postupci u predmetima u kojima je rješenje o dozvoli izvršenja doneseno prije nego što je zakon stupio na snagu provode se prema ranije važećim odredbama zakona“, navela je.

Šta izvršitelji ne smiju oduzeti iz doma?

Zakon štiti i određene predmete koji su dužniku i članovima njegovog domaćinstva neophodni za svakodnevni život.

„Sudski izvršitelj ne smije zaplijeniti predmete koji su izvršeniku i članovima njegove porodice nužni za zadovoljavanje svakodnevnih potreba. Od izvršenja su izuzeti i hrana i ogrjev potrebni za tri mjeseca, gotovina izvršenika na osnovu potraživanja koje je izuzeto ili ograničeno od izvršenja te gotovina izvršenika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnog iznosa koji je po zakonu izuzet od izvršenja“, kazala je Landeka.

Zaštićeni su i predmeti izrazito lične i porodične prirode, poput vjenčanog prstena, odlikovanja i priznanja, ličnih pisama, rukopisa i porodičnih fotografija.

Ipak, postoje izuzeci. Advokatica naglašava da se navedena zaštita ne primjenjuje na izvršenje radi naplate novčanih potraživanja osiguranih ugovornim založnim pravom na tim pokretnim stvarima.

Šta ako izvršitelj popiše imovinu koja nije dužnikova?

Problemi mogu nastati i kada dužnik živi s roditeljima, supružnikom ili drugim članovima domaćinstva. U takvim slučajevima može se dogoditi da izvršitelj popiše predmete koji nisu vlasništvo dužnika.

Landeka pojašnjava da osobe čija su prava na taj način ugrožena imaju mogućnost pravne zaštite.

„Kada izvršenik živi u zajedničkom domaćinstvu s drugim osobama, često dolazi do situacije da izvršitelj popiše i predmete koji ne pripadaju izvršeniku, nego osobama koje žive s njim. Te osobe imaju pravo podnijeti prigovor protiv izvršenja, tražeći da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim u obimu u kojem su njihova prava ugrožena“, navela je.

Riječ je o prigovoru treće osobe, kojim se traži zaštita imovinskih prava osobe koja nije dužnik u postupku.

Kada zastarijevaju računi za vodu, struju i grijanje?

Neplaćeni računi za komunalne usluge mogu prerasti u sudski postupak, posebno kada se dugovi nagomilaju tokom dužeg perioda.

Zbog toga je važno da građani ne ignorišu rješenje o izvršenju, nego da provjere osnov i iznos potraživanja te reaguju u zakonskom roku.

„Građanin koji primi rješenje o izvršenju ne smije ga ignorisati jer ga može pobijati prigovorom u zakonom predviđenom roku. Ako smatra da je dug plaćen, pogrešno obračunat ili zastario, ili postoji neki drugi razlog koji sprečava izvršenje, važno je reagovati u roku i istaknuti odgovarajući prigovor“, upozorila je Landeka.

Za potraživanja za električnu i toplotnu energiju, plin i vodu isporučene za potrebe domaćinstva, kao i određena telefonska potraživanja, Zakon o obligacionim odnosima predviđa jednogodišnji rok zastare, računajući od dospijeća svakog pojedinačnog računa.

Međutim, advokatica upozorava da protekom roka zastare dug ne nestaje automatski.

„Sud na zastaru ne pazi po službenoj dužnosti, već se dužnik mora pravovremeno pozvati na zastaru i istaknuti taj prigovor“, pojasnila je.

Dvije skupe greške koje dužnici često prave

Landeka izdvaja dvije česte greške koje mogu dodatno pogoršati finansijski položaj građana suočenih s dugovima.

Prva je ignorisanje problema, neotvaranje pošte i propuštanje rokova.

„Najskuplja zabluda dužnika je ignorisanje problema i neotvaranje pošte. Dugovi ili izvršni postupak neće nestati ako se ignorišu, niti će se odredbe zakona i pravila koja idu u korist dužnika automatski primjenjivati. Dužnik treba biti aktivna strana u tim slučajevima i postupcima, voditi računa o rokovima, savjetovati se i angažovati stručnu pravnu pomoć“, navela je.

Druga česta greška je uvjerenje da se imovina može zaštititi od povjerilaca jednostavnim prenosom vlasništva na članove porodice ili prijatelje.

Prema riječima advokatice, povjerilac u određenim okolnostima može koristiti pravni institut pobijanja dužnikovih pravnih radnji, poznat kao actio Pauliana.

To znači da povjerilac može tužbom tražiti da se određena pravna radnja dužnika proglasi bez pravnog dejstva prema njemu, u obimu potrebnom za namirenje potraživanja.

„Svaki povjerilac koji ima dospjelo potraživanje ima pravo pobijanja, bez obzira na to je li njegovo potraživanje nastalo prije ili poslije pobijane radnje dužnika“, zaključila je advokatica Matija Landeka.

Napomena za uredništvo: Budući da se tekst odnosi na zakonska prava i rokove, prije objave preporučljivo je provjeriti važeći tekst Zakona o izvršnom postupku FBiH i Zakona o obligacionim odnosima, posebno odredbe o ograničenju izvršenja na primanjima i jednogodišnjoj zastari pojedinih komunalnih potraživanja.