Problema ima više nego smeća: Uvozi li se opasni otpad u BiH

Posljednjih godina pitanje prekograničnog prometa otpada između Hrvatske i Bosne i Hercegovine sve češće izaziva pažnju javnosti. Najnoviji slučaj otvoren je u Neumu, gdje nadležni istražuju sumnje da je otpad iz Hrvatske dopreman i odlagan u ovu općinu. Provjerava se porijeklo otpada, količina koja je prelazila granicu, ali i način na koji je dopreman.

Trujemo se sami

- Naša procjena je da je stepen ugroženosti Bosne i Hercegovine i njenih stanovnika od uvoza opasnog otpada izuzetno visok, a razlog za takvo mišljenje su upravo primjeri koje smo imali i zadnjih dana i zadnjih godina. Primjer iz Neuma pokazuje i dokazuje da su nam granice izuzetno propusne, da prolazi sve i svašta, kaže Anes Podić iz Udruženja Eko akcija.

Ukazuje na činjenicu da smo u BiH ugroženi i otpadom koji se uvozi, ali i tretmanom opasnog otpada koji se proizvodi unutar zemlje. Za slučaj uvoza otpada u Neum ističe da nije od jučer.

- Ovo što se desilo u Neumu, višegodišnji je aranžman, čak višedecenijski, između Neuma i općina koje se nalaze na poluostrvu Pelješac, gdje je otpad prelazio bez ikakvih problema granicu Hrvatske sa BiH, koja je inače vrlo strogo kontrolisana, napominje Podić i dodaje kako možemo samo nagađati šta je još sve moglo proći na takav način, osim standardnog komunalnog otpada.

Potražili smo odgovor i od Privredne komore Federacije BiH i saznali da je istraga slučaja u Neumu u toku, te da je rano prejudicirati njen ishod.

- Federalna uprava policije krajem septembra 2026. je počela izuzimati dokumentaciju iz JP Komunalno Neum u okviru istrage o mogućim nepravilnostima vezanim za uvoz otpada iz Hrvatske u BiH. Važno je naglasiti da je riječ o istrazi i da se eventualne nepravilnosti tek trebaju utvrditi. Ne treba prejudicirati njen ishod, govori nam Sendžana Muslić, viši stručni savjetnik za energetiku.

Neum, međutim, nije jedina priča koja otvara pitanje šta se događa s otpadom, kako onim koji prelazi preko granice, tako i onim koji nastaje unutar granica naše zemlje. I slučaj rješavanja otpada u Gospiću još lebdi u zraku, kao i onaj iz 2022. godine iz Olova. Informacije odaslane u javnost nisu bile dovoljno uvjerljive da se povjeruje da otpad iz Gospića neće stići u BiH, kao ni da je onaj pronađen u Olovu adekvatno zbrinut.

- Federalno Ministarstvo okoliša i turizma je, nakon uvida u službene evidencije i saglasnosti koje je izdalo, konstatovalo da nije bilo odobrenja za uvoz neopasnog otpada iz Gospića, Republika Hrvatska, naveli su iz PK FBiH.

Naglasili su da je to veoma važan podatak kada se govori o konkretnom slučaju Gospića.

- Ne možemo tvrditi da je otpad iz Gospića ušao u BiH ako za to nemamo potvrđene podatke. Ono što možemo i trebamo tražiti jeste potpuna provjera eventualnog prekograničnog kretanja otpada, dokumentacije, ruta transporta i odredišta, ističe Muslić.

Pitamo se koliko akcija poput ove u Neumu nadležni treba da provedu, pa da budemo informisani šta nam se u zemlji dešava? U prilog tome ide i još jedan slučaj, kada je hrvatska policija 2025. godine objavila da je podnesena krivična prijava protiv kompanije i dvije odgovorne osobe zbog sumnje da su od 22. januara do 15. juna 2021. godine u BiH poslale 25 pošiljki otpadne plastike, ukupno oko 536,2 tone, bez potrebnog odobrenja hrvatskog ministarstva.

Treba podsjetiti da pored krijumčarenja otpada, jednako veliki problem u BiH su i divlje deponije.

- U julu 2022. godine mediji su objavili da je na deponiji kod Olova pronađeno 12 buradi sa natrij-cijanidom. To je izuzetno snažan i opasan otrov, a količina tolika da se moglo usmrtiti cjelokupno stanovništvo Bosne i Hercegovine, podsjeća Podić i postavlja pitanje šta se desilo sa tim otpadom, jer detaljnih informacija o zbrinjavanju nije bilo.

Kada govorimo o divljim deponijama, iz PKFBiH navode da se njihovo rješavanje ne može svesti samo na povremene akcije čišćenja.

- Ako očistimo jednu lokaciju, a nakon nekoliko mjeseci na istom mjestu ponovo imamo desetine tona otpada, onda nismo riješili problem, konstatuju i dodaju da, prema podacima federalnog Ministarstva okoliša i turizma, u FBiH postoji oko 40 lokalnih nesanitarnih odlagališta, više od 1.600 divljih deponija, te se tek oko pet posto komunalnog otpada odvaja i reciklira.

Slabe karike

Vlada Federacije BiH usvojila je novi Federalni plan upravljanja otpadom u julu, koji za period 2026-2030. godine predviđa prelazak sa linearnog modela, koji se, uglavnom, zasniva na odlaganju, prema cirkularnom modelu koji daje prioritet prevenciji nastanka otpada, ponovnoj upotrebi, reciklaži i valorizaciji otpada kao resursa.

Oba sagovornika se slažu da je potrebno obuhvatiti sve slabe karike sistema, od kontrole granica, do kulture nas samih i trajnog rješavanja divljih deponija.

- Ne trebamo biti zemlja koja će samo pitati čiji je ovo otpad?, nego zemlja koja će imati uređen sistem, u kojem se zna ko proizvodi otpad, ko ga prikuplja, gdje se obrađuje, šta se može reciklirati, šta se može koristiti kao resurs, a šta se i pod kojim uslovima može odložiti, zaključuje Muslić.