"Nikšić će brzo biti zaboravljen": U SDP-u se lome koplja oko nasljednika

Pred Socijaldemokratskom partijom Bosne i Hercegovine, kao drugom najjačom političkom opcijom u Federaciji BiH nakon općih izbora, u narednom periodu su dvije veoma važne odluke. Prva je pozicioniranje po pitanju formiranja vlasti na svim nivoima, gdje će biti značajan faktor bilo da bude dio vlasti, bilo da se odluči za opoziciono djelovanje. A druga, za stranku možda i važnija, jeste konačni izbor novog čelnika, s obzirom na to da aktuelni predsjednik Nermin Nikšić već nekoliko godina uspješno odgađa izbor nasljednika.

Kongres ili dva

Već mjesecima Nikšić najavljuje odlazak u penziju. U zadnjem medijskom pojavljivanju, nakon što je zbog afere Spengavanje saslušan u POSKOK-u zajedno sa entitetskim ministrom unutrašnjih poslova Ramom Isakom, u intervjuu za Face TV je poručio kako je proces protiv njega plod političkih uticaja na pravosuđe. Govorio je i kako su neki od njegovih kolega u stranci bili, iz krugova DF-a, ali i od pojedinaca iz SDP-a, nagovarani da se okrenu protiv njega. Pomenuo je, između ostalih, aktuelnog ambasadora BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžiju, koji je bio predsjednik SDP-a, ali i načelnika Općine Stari Grad Sarajevo Irfana Čengića, koji je već odavno izopćen iz svih stranačkih funkcija.

- Moja je želja da napravimo dva kongresa. Jedan što prije, gdje bi članstvo SDP-a odlučilo kakva će biti politika prema formiranju vlasti. Da to ne odlučuje ni predsjednik SDP-a, ni zamjenici, ni Predsjedništvo, ni Glavni odbor. Neka Kongres, od 900-1.000 delegata odlučuje i kaže šta su naši uslovi da podržimo vlast ili da nećemo nikako. Meni je najlakše reći ja odoh u penziju, a vi možete malo i u opoziciju. Neodgovorno je to. I da tako stvorimo pretpostavku za drugi kongres, na kojem će se birati predsjednik u superatmosferi, istakao je Nikšić.

Kao predsjednik SDP-a BiH, Nikšić je blijed, neuvjerljiv i “vjerujem da će brzo biti zaboravljen kad konačno bude izabran novi ili nova”, kaže bivša visoka dužnosnica SDP-a Besima Borić za Oslobođenje. Dodaje da Nikšić, nažalost, nije imao, niti ima, kapacitet za rješavanje naraslih problema unutar stranke, a da nema ni kompetencije da vrati SDP na izvorne postavke - socijaldemokratske i lijeve partije.

- On jednostavno to ne vidi, niti misli da je to problem. Zato se okružio nekolicinom ljudi koji se godinama vrte od političke do izvršne ili zakonodavne vlasti, sve mogu i sve znaju i, naravno, nemaju drugačije zahtjeve. Drugi, koji misle da su promjene potrebne, bivaju marginalizirani i maknuti. Davno je bilo vrijeme za izbor novog predsjednika, ali smo prekršili Statut, kako bismo, kako kažu, ojačali Nikšićevu premijersku poziciju. A onda smo to ponovili još jednom. A kad Statut svjesno prekršiš bez posljedica, onda možeš očekivati da se to ponavlja, poručuje Borić.

Dodaje još i to da u sadašnjem SDP-u ne vidi Nikšićevog nasljednika, sposobnog napraviti zaokret ka socijaldemokratiji, odnosno nekoga ko neće zbog dva-tri ministarska mjesta prodati principe.

- Ako bude dovoljno pameti, SDPBiH neće ući u vlast nakon ovih izbora. Treba da ostane u opoziciji, osmisli nešto novo i drugačije, te se dobro pripremi za naredne izbore. Ali, nisam sigurna da će imati petlju i oduprijeti se ambicijama pojedinaca, zaključuje Borić.

Prozvani Čengić, godinama unazad jedan od najžešćih kritičara Nermina Nikšića i politika SDP-a otkada je Nikšić na čelu, za Oslobođenje kaže kako nije njegovo da ocjenjuje rad predsjednika, već da to rade građani kad se ime pojavi na kandidatskoj listi. Poručuje da je Nikšićev rezultat i 2018. i 2022. itekako poznat.

- U posljednjih 12 godina SDP nijednom nije pobijedio na izborima, a prije toga smo uspjeli dva puta ostvariti velike izborne pobjede. Tamo gdje sam vodio političke procese, kao u Starom Gradu, pobijedili smo tri puta u četiri godine, a imamo i pet uzastopnih pobjeda za načelnika, odnosno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ističe Čengić.

Podsjeća kako godinama tvrdi da je trebalo poštivati Statut i održati stranačke izbore još 2023. godine, “jer kada jednom prekršite Statut, a zatim donosite nove statute mimo propisanih procedura, onda sve gubi smisao”.

- Nemam ambiciju za funkcijama u stranačkim organima. Ali bih volio da SDP vode ljudi koji znaju pobjeđivati. Predsjednik me optužio da smo radili protiv SDP-a. Malo je nelogično da mi, koji pobijedimo SDA ili budemo izjednačeni s njom, radimo protiv SDP-a, dok, recimo, u Konjicu Bećirović izgubi od Izetbegovića, a SDP bude duplo slabiji od SDA i onda oni, navodno, rade za SDP. To vam je ta logika. SDP treba voditi neko od ljudi sa najvećim izbornim legitimitetom. Tu je na prvom mjestu, ubjedljivo, Denis Bećirović. Iza njega su Zukan Helez i Adnan Šteta, smatra Čengić.

Zaključuje da bi SDP, kao druga najveća stranka u FBiH, te jedina građanska stranka sa ozbiljnim političkim kapacitetom i kao stranka koja ima člana Predsjedništva BiH, trebao biti dio vlasti i isporučiti građanima dio datih obećanja, u skladu sa političkim kapacitetom koji ima. Ipak, smatra da ne postoji, ni u vrhu SDA ni u vrhu SDP-a, “dovoljno razumijevanja trenutka i važnosti da stranke sa velikim političkim kapacitetom rade ono što su obećavale građanima”.

Član Glavnog odbora partije i potpredsjednik FBiH Igor Stojanović za Oslobođenje navodi da se SDP proteklih decenija pokazao kao državotvorna, multietnička stranka, kojoj je BiH bila i ostala na prvom mjestu. Dodaje da je nezahvalno govoriti o imenima mogućih Nikšićevih nasljednika, ali smatra da SDP ima dovoljno kvalitetnih, sposobnih i politički zrelih kadrova koji mogu preuzeti odgovornost.

Bilo je izazova

- Ne smijemo zaboraviti ni ulogu Nikšića. Na čelo SDP-a je došao nakon izuzetno turbulentnog perioda i izbornog poraza 2014. godine. Uspio je konsolidovati stranku i vratiti je u poziciju da ponovo preuzme odgovornost za vođenje vlasti. Smatram da je prijedlog o održavanju kongresa izuzetno dobar i demokratski. Upravo članstvo SDP-a treba odlučiti treba li SDP nastaviti učestvovati u vlasti i pod kojim političkim i programskim uslovima. Naravno, bilo je i izazova i stvari koje su se mogle uraditi bolje, naveo je Stojanović.

U kratkom odgovoru, potpredsjednik Glavnog odbora SDP-a Aleksandar Vuković poručuje da nikoga ne vidi kao Nikšićevog nasljednika, te da Nikšić odlično rukovodi partijom i idealna opcija bi bila da nastavi.

Prema Statutu SDP-a, Nikšić treći put ne može biti izabran za predsjednika stranke. Prema Statutu SDP-a, novi predsjednik je trebao biti izabran još 2023. godine. Statutarna obaveza je i da članstvo prvo izabere predsjednika, a onda da se održi kongres. Nikšić je po principu jedan član - jedan glas za predsjednika biran 2015. i 2019.