Plaćena podrška SNSD-u mogla bi skupo koštati i BiH i Ameriku

Nije tajna da Republika Srpska troši milione i milione maraka, većinom budžetskog novca, na lobiranja. U posljednjim godinama, lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Državama su drastično povećane. Prema informacijama The New York Timesa, od početka prošle godine samo lobistima i političkim operativcima povezanima s krugom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa isplaćeno je više od četiri miliona dolara. Republika Srpska - čijim procesima upravlja lider SNSD-a Milorad Dodik - lobističke ugovore pokušava da drži daleko od očiju javnosti.

Korist pojedinaca ili?

U posebnom fokusu javnosti našao se angažman Jamesa Blaira i Chrisa LaCivite uoči općih izbora u našoj zemlji. Dvojac je izuzetno blizak Trumpu: Blair trenutno vodi glavnu Trumpovu organizaciju za prikupljanje sredstava - MAGA Inc, dok je LaCivita jedan od njegovih viših savjetnika. Prema informacijama do kojih je došao NYT, ključni politički operativci Donalda Trumpa savjetovali su vlasti u RS-u, odnosno proruski orijentisanog lidera SNSD-a Milorada Dodika. Za taj angažman dobili su stotine hiljada dolara.

Uslijedio je val kritika, a Trump se pravdao da su Blair i LaCivita samo vanjski konsultanti.

“Najvjerovatnije imaju brojne klijente, ali za to biste morali pitati njih. Dozvoljeno im je da rade za druge, baš kao i svim konsultantima u Washingtonu”, istakao je predsjednik SAD-a.

Naveo je i da nema nikakvu ideju za koga njih dvojica još rade, te najavio da će ih, nakon razmatranja, to pitati i - ako postoji sukob interesa - prekinuti odmah saradnju s njima.

A početkom novembra Sjedinjene Države čekaju međuizbori - midterm elections. Riječ je o izborima koji se održavaju na polovini četverogodišnjeg mandata predsjednika. Bira se svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa, a birači će odlučivati i o 35 od ukupno 100 članova Senata. U velikom dijelu SAD-a birat će se i predstavnici saveznih država. A priča o aktivnostima Trumpovih saradnika tek se razvija. Američka konzervativna aktivistkinja i politička ličnost povezana sa pokretom MAGA Evi Kokalari javno piše o mreži bliskoj šefici kabineta Bijele kuće Susie Wiles i navodnoj trgovini utjecaja i lobiranjima koja mijenjaju politiku SAD-a prema Balkanu i Dodiku. Kokalari tvrdi da su višemilionski ugovori i sastanci u Washingtonu povezani s obiteljskim i finansijskim vezama unutar administracije, te poziva predsjednika Donalda Trumpa da se očituje o ovim promjenama. Objavila je informacije o još jednom sastanku na relaciji Dodik - osoblje Bijele kuće.

“Ovaj sastanak se odigrao 6. februara 2026, istog dana kada je Dodikova vlada potpisala lobističke ugovore s kompanijom Continental Strategy”, navela je aktivistkinja, dodavši da Dodik tvrdi da su se predsjednik i politika Sjedinjenih Država okrenuli prema RS-u, te se pita s kim je razgovarao o ovim pitanjima.

“Posebno iz razloga što je kćerka Susie Wiles blisko povezana s Dodikovim ministrom unutrašnjih poslova, te da je ugovor s lobističkom firmom u kojoj je ona partner potpisan baš tog dana. Da li je Continental osigurao ovaj sastanak i da li se američka vanjska politika mijenja zbog lobističkih ugovora s kompanijama koje su bliske šefici kabineta predsjednika SAD-a?”, istakla je.

Ako je Dodikova delegacija sama zakazala sastanak, u što čvrsto sumnja, pita i zašto je Alex Garcia iz Continentala morao zakazati sastanak sa Susie Wiles i Željkom Cvijanović 21. septembra, samo nekoliko dana prije izbora u BiH. Upozorila je da je u toku veliko miješanje u unutrašnje poslove BiH, te da su u tom procesu potrošeni milioni na lobiranje.

“Jedno je jasno: moramo utvrditi da li je ovo što se dešava na Balkanu vođeno finansijskom korišću pojedinaca koji iskorištavaju izvršnu vlast, ili to uistinu odražava zvaničnu politiku SAD-u i zaokret politike predsjednika Trumpa prema Balkanu”, poručila je Kokalari.

Ranije je u javnosti objavljena i informacija o putovanju Katie Wiles, kćerke Susie Wiles, i Chrisa LaCivite u Republiku Srpsku, u augustu ove godine. Wiles mlađa se fotografisala sa puškom u društvu ministra unutrašnjih poslova RS-a Željka Budimira.

Ne treba zanemariti da je upravo Dodik, tokom proslave pobjede SNSD-a, srdačno zahvalio i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ali i Donaldu Trumpu.

A predsjednica Naše stranke u ostavci Sabina Ćudić upozorila je da američka saradnja sa SNSD-om ugrožava interese SAD-a i BiH.

“Dok se većina u BiH bavi postizbornom matematikom i (ne)mogućnostima starih i novih koalicija, ne bismo smjeli zaboraviti da su pred našom zemljom još jedni važni izbori - a to su izbori za američki Kongres i potencijalnu novu većinu u njemu”, navela je Ćudić.

Istakla je da za BiH to znači mogućnost kritičkog propitivanja trenutne američke vanjske politike na Balkanu i u BiH od nove većine u američkom Kongresu, kao i potencijalno zaustavljanje američke podrške destruktivnoj, ekstremnoj desnici u BiH i na Balkanu.

“Ponovit ću ono što sam rekla prije gotovo godinu: rad dijelova američke administracije na pomaganju SNSD-ovom režimu usporio je, a ne ubrzao plasiranje američkih investicija i interesa u BiH, a sada bi ih mogao potpuno zaustaviti”, istakla je.

Politički analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero kaže da američke izbore, pa tako i međuizbore na kojima se izabere trećina Senata i cijeli Predstavnički dom, nikad ne određuju vanjskopolitičke teme, pogotovo ne efemerna pitanja kakvo je za američke državljane pitanje Balkana.

Pogrešna politika

- Ključna pitanja su uvijek pitanja ekonomije, standarda, inflacije i funkcioniranja privrede. Zato se prije međuizbora predsjednik Trump odlučio za dogovor s ruskim diktatorom o uvozu dizela iz Rusije, omogućujući na taj način ruskom režimu pridobivanje novih sredstava za rat u Ukrajini, ali i za prijetnje Europi. Zbog toga je pokrenuo inicijativu o energetskom primirju, ali i lansirao akciju pokušaja smjenjivanja predsjednika Zelenskog, kao da je on taj koji je izazvao rat s Rusijom, kaže Gjenero.

Ističe da je pogrešnom vanjskom politikom na Bliskom istoku predsjednička administracija u SAD-u izazvala ekonomsku krizu koja pred međuizbore za njih postaje nepodnošljiva, te da sada traže izlazi iz te situacije.

- Međutim, u stvaranju pragmatičnog savezništva administracije s ruskim totalitarnim režimom postoje ograničenja u zakonodavnom okviru, koja su posljedica utjecaja oba doma Kongresa. Zanimljivo je da u otporu ovakvom pragmatizmu administracije predsjednika Trumpa postoji suglasnost dijela republikanskih i demokratskih članova zakonodavnog tijela, što poziciju predsjednika Trumpa čini teškom, naglašava naš sagovornik.

Ističe i da je isto tako Balkan sve manje predmet interesa predsjedničke administracije, a sve više je politika prema Balkanu kreirana u oba kongresna doma.

- U njima postoje i ruski i lobisti skloni Dodiku, ali i snažna skupina iskusnih senatora i kongresnika koja zagovara kontinuitet politike prema Balkanu. Jasno je da postoji i interes predsjedničke administracije da se pogoduje Putinovim interesima, ali u tom pogodovanju još ne sudjeluje cijela republikanska frakcija, upravo suprotno, daleko od toga, smatra naš sagovornik.