Od Dinare do Jadrana: BiH i Hrvatska zajedno do UNESCO-ovog geoparka

Bosna i Hercegovina ima povijesnu šansu upustiti se u novu vrstu turizma i sa svojim krškim prirodnim ljepotama cijelom svijetu dati poseban pečat
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uInicijativa “Dinaridi – od izvora do Jadrana” prekogranični je projekt pokrenut radi uspostavljanja zajedničkog geoparka između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, s krajnjim i dugoročnim ciljem stjecanja statusa UNESCO-ovog globalnog geoparka, čime bi se našoj zemlji otvorila vrata za novu vrstu turizma.
Vrijedni partneri
- Na inicijativu Visoke škole za turizam i menadžment Konjic, koju smo predstavili HB Šumama i Hrvatskim šumama - a njima se to jako svidjelo, nastao je projekt koji ima za cilj uspostavljanje geoparka u BiH. Oni su zatim predložili da u to budu uključene općine Kupres, Livno, Tomislav-Grad i Sinj, kazala nam je prof. dr. Marijana Šećibović, menadžerica projekta.
Ovaj fakultet u Konjicu radi od 2012. godine, te su obrazovali značajan broj diplomiranih studenata geoturizma. Zapravo, ovaj smjer je i uveden zbog ideje o potencijalnim geoparkovima u BiH.
- Teško je bilo lokalnim sredinama objasniti zašto geopark, pogotovo što u našim uvjetima sve nekako ide po političkoj liniji. Mi smo nezavisni pa je to išlo malo teže. U konačnici je shvaćeno da je to odlična stvar. Već 2024. godine ušli smo u ovaj projekt i stekli vrijedne partnere. Osnivanjem geoparka preduprijedili bi se razmjeri šteta kakve smo imali tijekom poplava i nedavnih požara. S druge strane, imamo mogućnost privući geoturiste koji su posebna vrsta klijentele. Treća i možda najvažnija stvar je što bismo time oživjeli ruralne sredine, a znamo da su sela u BiH, nažalost, prazna, kazala nam je profesorica.
Ovim projektom potaknuo bi se povratak stanovništva, koje bi razvijalo svoje autentične proizvode i ponudu turistima.
- Postoji nekoliko struja u UNESCO geoparkovima, jedna podržava priču za GeoFood, a mi smo 2023. godine u Madridu postali svjetski prvaci s projektima GeoFooda. Mogli bismo zaštititi i tu hranu koja bi postala brend u čitavom svijetu. Ovo je daleko dublja i značajnija priča nego što je, na primjer, sada Livanjski sir i njegov brend. Otvara se mnogo dobrih stvari. Španjolska ima 17 geoparkova, a kroz samo jedan od njih godišnje prođe oko 2,5 milijuna turista. Zamislite koliko je to ekonomski važno za jedan prostor, optimistična je prof. dr. Marijana Šećibović.
Sporazum su već potpisali predstavnici općina Kupres i Tomislav-Grad, te gradova Livno (iz BiH) i Sinj (iz Hrvatske), uz podršku Visoke škole za turizam i menadžment Konjic (VSTIM), javnog poduzeća Hercegbosanske šume i Vlade Hercegbosanske županije.
Projekt obuhvaća krška polja, planinske masive, podzemne vodene sisteme i rijeke (poput Cetine), stvarajući jedinstvenu prirodnu, geološku, hidrološku i kulturnu cjelinu od unutrašnjosti do jadranske obale.
- Za ovaj prostor, koji smo obuhvatili u namjeri da ga pretvorimo u geopark, imamo jedan od najznačajnijih geomorfoloških objekata, a to je planina Dinara koja čini granicu između BiH i Hrvatske. Jedan dio Dinare već je zaštićen u Hrvatskoj. Ovaj naš geopark nalazi se na krškom terenu i obuhvaća Livanjsko polje, Kuprešku visoravan s mnogo japaga (krške rupe – vrtače) i, naravno, vodene tokove, izvor Cetine, ponornice i sve što bi geopark činilo tipičnim krškim prostorom, ispričao nam je prof. dr. Refik Šećibović, koji stoji iza znanstvenog rada na temelju kojeg kreće ova inicijativa.
Sve do Jadrana
Sa stajališta geoturizma krški prostor je vrlo atraktivan. Od Sinja do Livna, to je zaleđe jadranskog turističkog područja sa sjajnim mogućnostima za povezivanje. Govorimo o sustavu turista koji dolaze vidjeti geološke objekte, staze, povijest i geomorfološke fenomene koji postoje. Geoturizam je mlad, intenzivno se počeo razvijati tek od dvijehiljaditih godina, nakon što ga je National Geographic Magazine počeo promovirati.
- Sada imate veliki broj geoparkova u svijetu, oko 213, od čega je 46 u Europi. Na prostoru bivše Jugoslavije ima ih 6 - dva geoparka u Sloveniji, tri u Hrvatskoj i jedan u Srbiji, napominje profesor.
Geoparkovi kod susjeda već su dobili svoj status na UNESCO-ovoj listi geoparkova, pa nema razloga da tako ne bude i s našim, koji bi bio jedan od najljepših i najznačajnijih.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.