Nezavisnost Centralne banke je imperativ, toga moraju biti svjesni svi

Nakon sastanaka političkih zvaničnika u Banjoj Luci, lider SNSD-a najavio je da je Centralna banka BiH jedna od narednih institucija kojima će se baviti. Koliko su ozbiljne ove prijetnje i može li politika ugroziti nezavisnost ove institucije? Postoje li institucionalni mehanizmi kojima možete spriječiti eventualne političke intervencije u njen rad?

- Centralna banka Bosne i Hercegovine, u pravilu, ne komentariše izjave političkih zvaničnika, niti interpretira šta se njima mislilo. CBBiH je ustavna kategorija, sa jasno definisanim nadležnostima, čiji ciljevi i funkcionisanje su dalje razrađeni Zakonom o Centralnoj banci. Nezavisnost svake moderne centralne banke, u svakom od oblika, apsolutni je imperativ. Vjerujem kako su svi politički akteri toga svjesni, posebno ako se ima u vidu opredjeljenje zemlje ka evropskim integracijama.

Zajednički interes

Nezavisnost Centralne banke nije samo pitanje institucionalnog uređenja, već jedan od ključnih preduslova očuvanja monetarne i finansijske stabilnosti, povjerenja u domaću valutu i ukupne ekonomske sigurnosti. Svako narušavanje nezavisnosti i kredibiliteta ove institucije moglo bi imati dalekosežne posljedice koje bi se odrazile ne samo na finansijski sistem i poslovanje privrednih subjekata, već i na svakodnevni život građana, njihovu kupovnu moć, štednju i ekonomsku perspektivu. Stabilnost valute i povjerenje u finansijski sistem temelji su na kojima počivaju predvidivo poslovno okruženje, investicije i dugoročni ekonomski razvoj.

Važnost očuvanja nezavisnosti vrhovne monetarne vlasti u BiH, te kontinuitet uspješnog rada i djelovanja bili su u centru razgovora delegacije CBBiH sa supranacionalnim institucijama u Bangkoku tokom Godišnjih sastanaka IMF/WB. Podrška međunarodnih partnera CBBiH u tom pravcu je neupitna.

Upravo zato, nezavisnost CBBiH mora biti zajednički interes svih institucija i političkih aktera. Ona nije pitanje dnevne politike, već pitanje očuvanja stabilnosti i ekonomske sigurnosti svih građana Bosne i Hercegovine. Centralna banka će, u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti, nastaviti djelovati odgovorno, profesionalno i dosljedno, štiteći principe na kojima počiva njen rad.

Može li eventualna promjena načina upravljanja Centralnom bankom otvoriti prostor za preispitivanje postojećeg monetarnog aranžmana i kakve bi posljedice takav scenarij imao za građane, njihove depozite i povjerenje u domaću valutu?

- CBBiH je institucija čije je postojanje utvrđeno Ustavom BiH, a osnovne nadležnosti definisane članom VII Ustava BiH. Valutni odbor predstavlja temelj monetarne stabilnosti BiH, a njegova snaga počiva na jasnim zakonskim pravilima, institucionalnoj nezavisnosti i potpunom pokriću monetarne pasive deviznim rezervama. Valutni odbor definisan je zakonskim okvirom i njegov kontinuitet zavisi od dosljednog poštivanja zakonskih principa na kojima počiva. Način upravljanja institucijom sam po sebi nije razlog za dovođenje u pitanje kontinuiteta valutnog odbora niti sigurnosti depozita građana, ali očuvanje institucionalne nezavisnosti i dosljedna primjena zakon ostaju ključni za dugoročnu stabilnost sistema. Tokom gotovo tri decenije, valutni odbor se pokazao kao pouzdan oslonac monetarne stabilnosti BiH, uspješno odolijevajući različitim ekonomskim izazovima i pritiscima. Ovaj aranžman i danas predstavlja adekvatan okvir za našu zemlju. S obzirom na karakteristike naše male, otvorene i uvozno zavisne ekonomije, te na složene političke okolnosti, stabilan devizni kurs, monetarna disciplina i povjerenje u sistem od posebnog su značaja.

Za građane to znači stabilnost konvertibilne marke i povjerenje u domaću valutu, predvidivost u svakodnevnim transakcijama, štednji, otplati kredita i poslovanju. Uz zakonski minimum pokrića od 100%, CBBiH dodatno jača sigurnost akumulacijom dobiti i aktivnim upravljanjem deviznim rezervama. Trenutni koeficijent pokrića od oko 110%, predstavlja dodatni zaštitni sloj u slučaju vanjskih ekonomskih šokova.

Inflacija i dalje opterećuje građane, a ekonomski rast je usporen. Prijeti li BiH novi val poskupljenja i šta možemo očekivati do kraja godine? Koliko je BiH, uz postojeći model monetarne politike, sposobna zaštititi kupovnu moć građana?

- Ekonomski rast u BiH ostaje umjeren, uz domaću potražnju kao glavni pokretač ekonomske aktivnosti i slabu vanjsku potražnju. Istovremeno, inflatorni pritisci mogli bi ostati izraženi do kraja godine, prvenstveno zbog kretanja cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima.

Koordinisano djelovanje

Kada je riječ o mogućnostima CBBiH da zaštiti kupovnu moć građana, bitno je uzeti u obzir specifičnosti valutnog odbora, režima po kojem djeluje CBBiH. Naša osnovna uloga je očuvanje monetarne stabilnosti i stabilnog kursa konvertibilne marke prema euru, čime se štite građani i privreda, jer smanjuje valutnu neizvjesnost i rizik od gubitka vrijednosti domaće valute u odnosu na euro. Ipak, stabilan kurs ne može spriječiti rast cijena uzrokovan skupljim energenatima, hranom, uvoznim proizvodama ili domaćim troškovima proizvodnje. Zato zaštita životnog standarda zahtijeva koordinisano djelovanje svih nadležnih institucija. Adekvatne ekonomske politike zajedno sa jačanjem produktivnosti, konkurencije i domaće proizvodnje, dugoročno mogu pridonijeti rastu životnog standarda građana. Strukturne reforme koje su naš put ka EU su i put jačanja ekonomskog rasta.

Građani sve teže dolaze do vlastitog stana, a cijene nekretnina i dalje rastu. Postoji li rizik od stvaranja balona na tržištu nekretnina i koliko su banke izložene tom riziku?

- Uprkos rastu cijena nekretnina, trenutni ekonomski fundamenti ne ukazuju na formiranje špekulativnog cjenovnog balona, niti na rizike po finansijsku stabilnost. Dosadašnja kretanja u velikoj mjeri mogu se objasniti djelovanjem ekonomskih faktora. Ono što možemo sa relativnom sigurnošću procijeniti jeste da portfolio stambenih kredita bh. bankarskog sektora ne predstavlja izvor rizika po finansijsku stabilnost, a takva ocjena je zasnovana na evaluaciji veličine, strukture i kvaliteta portfolija stambenih kredita. Stambeni krediti činili su 13,1% ukupnih kredita bankarskog sektora BiH na kraju prve polovine 2026. godine, što upućuje na njen ograničen, ali ipak ne i zanemariv značaj za ukupni portfolio. Udio nekvalitetnih kredita u istom periodu u ovom segmentu iznosio je svega 0,45%, a to ukazuje na visok kvalitet i nizak nivo materijalizovanog kreditnog rizika. Iako tržište nekretnina ne predstavlja potencijalni izvor rizika za stabilnost bankarskog sektora, neophodno je njegovo kontinuirano praćenje radi pravovremenog prepoznavanja eventualnih rizika.