Neum na globalnoj mapi: Zašto je 20 km obale veće pitanje nego što se čini

Bosna i Hercegovina na Jadranu ima svega oko 20 kilometara obale. Prema podacima koje je objavila infografika Fine Mapping, to je drugi najkraći morski pojas na svijetu. Ispred nas je samo Monako, a on ima 4,1 kilometar.

Lista deset država s najkraćom obalom izgleda ovako:

1 - Monako - 4,1 km
2 - Bosna i Hercegovina - 20 km
3 - Tuvalu - 24 km
4 - Jordan - 26 km
5 - Nauru - 30 km
6 - DR Kongo - 37 km
7 - Slovenija - 47 km
8 - Togo - 56 km
9 - Irak - 58 km i 
10 - Belgija - 67 km

Društvo u kojem se nalazimo

Lista je nesvakidašnja. Uz BiH se na njoj nalaze dvije pacifičke otočne države, Tuvalu i Nauru, čija je obala mala jer su i same države sićušne. Tu je i patuljasti Monako, koji je cijeli manji od većine gradskih četvrti.

Veće države poput Iraka, Jordana i DR Konga imaju izlaz na more koji je kratak, ali strateški važan. Jordan preko Akabe izlazi na Crveno more. Irak ima uski izlaz na Perzijski zaljev. DR Kongo izlazi na Atlantik oko ušća rijeke Kongo.

Od evropskih država tu su još Slovenija i Belgija, a obje su uspjele da kratku obalu pretvore u prednost. Luka Antwerpen u Belgiji spada među najveće u Evropi, a slovenački Koper glavna je izlazna tačka za veliki dio srednjoevropske trgovine. Kratka obala, dakle, ne znači nužno i slabu pomorsku ekonomiju.

Kako je Neum dobio more

Bosanskohercegovački izlaz na more nije slučajnost, nego rezultat historijskih okolnosti. Prema uvriježenom tumačenju, Neum i Klek u 17. i 18. stoljeću, nakon Karlovačkog (1699.) i Požarevačkog (1718.) mira, pripali su Osmanskom carstvu. Dubrovačka Republika ih je ustupila kako bi između sebe i Venecije imala tampon-zonu.

Taj komad obale zadržan je kroz austrougarsko razdoblje, obje Jugoslavije i raspad. Danas on odvaja južni dio Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvansku županiju, od ostatka države.

Pelješki most promijenio odnos snaga

Dugo je Neum bio i hrvatski problem. Svako putovanje cestom od Splita do Dubrovnika značilo je prelazak dvije granice, na Kleku i Zatonu Dolom.

Taj je problem riješen otvaranjem Pelješkog mosta 2022. godine. Most dug oko 2,4 kilometra, uglavnom financiran sredstvima EU, omogućio je Hrvatskoj da povezuje svoj teritorij bez prelaska preko BiH.

Bosanskohercegovačka strana godinama je upozoravala na pitanje slobodne plovidbe i prava izlaza na otvoreno more. Zato je pitanje visine mosta, oko 55 metara, bilo predmet rasprava. Spor je politički smiren, ali nikad nije potpuno zatvoren.

Šta stvarno znači “20 kilometara”

Za BiH je mnogo važnije od same dužine obale ono što stoji iza nje. Neum je turističko mjesto i jedini bosanskohercegovački grad na moru, ali nema veliku luku. Najveći dio vanjske trgovine BiH odvija se preko hrvatske luke Ploče, na ušću Neretve, te preko drugih luka u regiji. Tu se isprepliću ekonomija, saobraćajni koridori i politika.

Zato se često ističe da je za BiH važniji sporazum o korištenju luka i tranzita nego dužina same obale. Na tom polju postoji prostor za unapređenje, od saobraćajnih veza do carinskih procedura.

Regionalni presjek

Regionalno, ova lista otvara i širu temu. Čak tri od deset država (BiH, Slovenija i Hrvatska, makar ova posljednja nije na listi) dijele isti prostor sjevernog Jadrana, a pitanje pomorskih granica ostaje osjetljivo.

Slovenija je 2017. godine dobila presudu arbitražnog suda o granici u Piranskom zaljevu, uključujući “spojnicu” prema otvorenom moru. Hrvatska tu odluku ne priznaje. BiH i Hrvatska nikad nisu do kraja riješile pitanje pomorske granice, a to je ostavilo prostor za buduće nesporazume.