Lagumdžija iz UN-a poručio da građani BiH žele mir, a ne sukobe

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija poručio je da građani BiH žele mir i saradnju, dok pojedini politički lideri, prema njegovim riječima, društvo usmjeravaju prema sukobima i podjelama.

Govoreći na okruglom stolu posvećenom jačanju institucija i političkom napretku Bosne i Hercegovine, Lagumdžija je istakao da je saradnja među ljudima različitih nacionalnih i političkih opredjeljenja mnogo prisutnija nego što se može zaključiti iz javnog političkog diskursa.

Upozorio je, međutim, da se takva saradnja često ne pretvara u konkretne institucionalne promjene.

Saradnja građana veća nego što pokazuje politički diskurs

Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini više od tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Lagumdžija je naglasio da očuvanje mira podrazumijeva mnogo više od odsustva oružanih sukoba.

Prema njegovim riječima, postkonfliktna društva često se posmatraju prvenstveno kroz trajne podjele i politička neslaganja, dok se zanemaruju zajednički interesi, saradnja i inicijative koje povezuju građane.

„Naše iskustvo pokazuje da se mir ne gradi samo političkim dogovorima i institucionalnim procesima, nego i svakodnevnim djelovanjem građana, zajednica, civilnog društva i privatnog sektora“, poručio je Lagumdžija.

Osvrćući se na istraživanje predstavljeno tokom skupa, istakao je da ono ukazuje na to da je saradnja preko političkih i etnonacionalnih podjela prisutnija i produktivnija nego što to institucije i javni diskurs često priznaju.

Iako društvena fragmentacija i ograničeno zajedničko odlučivanje predstavljaju prepreke, pojedinci i organizacije iz različitih zajednica nastavljaju graditi odnose, ostvarivati zajedničke interese i postizati konkretne rezultate.

Lagumdžija smatra da takva iskustva pokazuju kako je bosanskohercegovačko društvo povezanije nego što se može zaključiti samo na osnovu političkih podjela.

Ipak, veliki dio saradnje ostaje neformalan, lokalnog karaktera ili ograničen na pojedinačne projekte.

„Prečesto se ta saradnja ne pretvara u kontinuirano institucionalno djelovanje, trajne promjene politika ili šire reforme“, upozorio je.

Upravo je jaz između saradnje među građanima i političkog odlučivanja na institucionalnom nivou opisao kao jedan od ključnih izazova s kojima se BiH suočava.

„Mir nije sve, ali bez mira ništa drugo nije moguće“

Lagumdžija je naglasio da građani širom Bosne i Hercegovine prepoznaju važnost mira i stabilnosti, čak i kada imaju različite stavove o političkim i ustavnim pitanjima.

Mir, kako je istakao, nije samo dostignuće sačuvano od 1995. godine već i zajednički prioritet i odgovornost za budućnost.

Posebno je ukazao na potrebu jačanja institucija koje će prepoznavati zajedničke interese građana, odgovarati na njihove potrebe i djelovati u skladu s principima profesionalnosti, pravednosti, jednakog tretmana i odgovornosti.

„Mir nije sve, ali bez mira ništa drugo nije moguće“, poručio je Lagumdžija, ukazujući na povezanost mira, razvoja i ljudskih prava.

Podsjetio je da se na tim principima zasnivaju tri međusobno povezana stuba djelovanja Ujedinjenih nacija – mir i sigurnost, razvoj i ljudska prava.

Mir stvara uslove za razvoj, uključiv i održiv razvoj doprinosi stabilnosti, dok poštivanje ljudskih prava i ljudskog dostojanstva učvršćuje temelje pravednog i mirnog društva.

Bez suočavanja s prošlošću nema održivog mira

Govoreći o izgradnji institucija, Lagumdžija je podsjetio da je Bosna i Hercegovina u januaru 2011. godine, tokom predsjedavanja Vijećem sigurnosti UN-a, inicirala otvorenu debatu o postkonfliktnoj izgradnji mira i institucija.

Vijeće sigurnosti tada je prepoznalo izgradnju institucija kao važnu komponentu izgradnje mira, naglašavajući odgovornost država za taj proces.

Lagumdžija je istakao da za BiH ti principi nisu samo apstraktni pojmovi.

Održivi mir, prema njegovim riječima, zahtijeva dijalog preko etničkih, vjerskih, političkih i generacijskih podjela, priznavanje patnje žrtava, poštivanje dostojanstva preživjelih te odgovornost i pravdu.

Posebno je naglasio važnost suočavanja s naslijeđem prošlosti, suprotstavljanja govoru mržnje i diskriminaciji te razvoja inkluzivnog obrazovanja.

Ovi ciljevi usklađeni su s Agendom održivog razvoja do 2030. godine i Okvirom saradnje UN-a za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini za period od 2026. do 2030. godine, koji među zajedničkim prioritetima prepoznaje inkluzivnost, odgovorne institucije i društvenu koheziju.

Mladi imaju važnu ulogu u izgradnji mira

Lagumdžija je ukazao i na značaj mladih u prevazilaženju društvenih podjela.

Kao primjer naveo je Studentsku deklaraciju o miru, inicijativu koju predvode Univerzitet u Sarajevu i EU Peace Alliance, ističući da ona pokazuje opredijeljenost mladih za mir, dijalog, ljudsko dostojanstvo i saradnju.

Naglasio je da institucije moraju omogućiti stvarno učešće građana u donošenju odluka.

Tamo gdje su institucije odgovorne, građani imaju više razloga da im vjeruju, dok smisleno učešće javnosti omogućava vlastima da bolje razumiju potrebe stanovništva.

Vladavina prava i jednake mogućnosti, dodao je, dodatno učvršćuju temelje trajnog mira.

Istakao je da Bosna i Hercegovina ostaje opredijeljena za mir, stabilnost, vladavinu prava, održivi razvoj i evropski put te da je spremna podijeliti vlastita iskustva u izgradnji mira, postkonfliktnom oporavku i pomirenju s drugim društvima koja se suočavaju sa sličnim izazovima.
„Građani žele graditi mostove, a ne zidove“

U završnom dijelu obraćanja Lagumdžija je posebno ukazao na razliku između svakodnevnog života građana i političke retorike koja dominira javnim prostorom.

Istakao je da je jedno od najvažnijih saznanja predstavljenog istraživanja to da je saradnja preko političkih i etnonacionalnih podjela u BiH mnogo češća nego što politički diskurs sugeriše.

„To sam znao decenijama, ali sada za to imam i naučni dokaz“, kazao je Lagumdžija.

Prema njegovim riječima, građani kroz praktičnu saradnju održavaju povezanost društva uprkos institucionalnim nedostacima i političkim pokušajima usmjeravanja zemlje prema neevropskim vrijednostima i segregaciji.

„Građani su više zainteresovani za izgradnju mostova saradnje između različitih zajednica i naroda nego za podizanje zidova i segregaciju“, poručio je.

Posebno je istakao da su obični ljudi mnogo više posvećeni miru nego pojedini politički lideri.

„Građani, stvarni ljudi, mnogo su više zainteresovani za mir i saradnju nego neki lideri čiji je cilj da ih usmjere u drugom pravcu, prema sukobima“, naglasio je Lagumdžija.

Govoreći o budućnosti Bosne i Hercegovine, poručio je da različiti nacionalni, vjerski i drugi identiteti ne bi trebali biti prepreka zajedničkom životu.

„Naši višestruki identiteti su naša prednost, a ne naš teret“, istakao je.

Zaključio je da se trajni mir mora graditi zajedno s građanima, a ne samo za njih.

Politički dogovori mogu zaustaviti nasilje i uspostaviti institucionalni okvir, ali građani svojim učešćem, solidarnošću, odgovornošću i posvećenošću pravdi daju miru trajno društveno značenje.

Ključni izazov za Bosnu i Hercegovinu, poručio je Lagumdžija, ostaje prevazilaženje jaza između težnji građana i rezultata koje institucije ostvaruju, kako bi saradnja među zajednicama postala čvršći temelj uključivog upravljanja, pomirenja i održivog razvoja.