Izbori su sve bliže - ovo su svi kandidati u utrci za Predsjedništvo BiH

Do općih izbora u našoj zemlji ostalo je nešto više od mjesec i po. Kampanja počinje 4. septembra, glasanje je u nedjelju, 4. oktobra, a građani će birati tri člana državnog Predsjedništva - bošnjačkog i hrvatskog iz FBiH, te srpskog iz RS-a između 10 kandidata.

Za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda u utrci su četiri kandidata, a dvojica od njih su tu funkciju već obavljala.

Iskustvo

U FBiH najviše pažnje privlači utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva. Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović, kojem je podršku pružio širi politički blok predvođen strankama trojke uz brojne druge partnerske i parlamentarne stranke, ponovo traži glasove birača.

Bećirović je političku karijeru gradio kroz SDP i parlamentarne institucije. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a doktorirao na UNSA. U Parlamentu FBiH bio je još krajem devedesetih, dok je na državnom nivou godinama djelovao kao zastupnik i delegat. Od 2019. do 2022. bio je član Doma naroda PSBiH, nakon čega je na izborima 2022. osvojio mjesto člana Predsjedništva BiH.

Na crtu mu izlazi Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i čovjek koji je već dva puta sjedio u Predsjedništvu BiH. Prvi je mandat osvojio 2010, a drugi četiri godine kasnije. Potom je nastavio politički rad u Domu naroda PSBiH. Za lidera SDA izabran je 2015. Po obrazovanju je arhitekta, a političku karijeru počeo je na kantonalnom nivou još 2000. Izbori 2022. za njega su završili porazom, kada je Bećirović osvojio znatno više glasova.

U istoj utrci je i Semir Efendić, predsjednik SBiH i dugogodišnji načelnik sarajevske općine Novi Grad. Politički je stasavao u SDA, u kojoj je bio član Glavnog odbora, ali je stranku napustio 2021, nakon čega je preuzeo vodeću poziciju u SBiH. Završio je FPN u Sarajevu, a magistrirao javnu upravu u Maleziji.

Četvrti kandidat iz reda Bošnjaka je Fahrudin Radončić, lider SBB-a, koji je javnosti prvenstveno poznat kao osnivač Avaza. U političkoj karijeri dva puta je bio ministar sigurnosti BiH; od 2012. do 2014. i od 2019. do 2020, te delegat u Domu naroda PSBiH u dva mandata.

Radončić je ranije tri puta pokušavao doći do Predsjedništva, a sada ponovo ulazi u političku utrku.

Kod izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, pored personalne utrke, u pozadini je i šira politička rasprava o tome ko predstavlja hrvatske birače i kakav bi trebao biti izborni sistem u BiH. 

Darijana Filipović na izbore izlazi kao kandidatkinja HDZ-a BiH. Aktuelna je zastupnica u PSBiH i potpredsjednica stranke. U politiku je ušla kroz strukture Mladeži HDZ-a BiH, 2014. postala je federalna zastupnica, a od 2018. djeluje na državnom nivou. Diplomirala je poslovnu ekonomiju - menadžment na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Njena kandidatura predstavlja zvaničnu stranačku liniju HDZ-a BiH i Dragana Čovića, uključujući insistiranje na izmjenama izbornog sistema i konceptu legitimnog političkog predstavljanja Hrvata.

Nasuprot nje je Zdenko Lučić, kandidat hrvatske petorke koju čine HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS. Riječ je o političaru s dugom i neobičnom političkom biografijom. Jedan je od osnivača HDZ-a BiH, a u Parlament FBiH ušao je nakon izbora 1998. Poslije političkog razlaza s HDZ-om BiH nastavio je djelovati u Hrvatskoj, gdje je bio angažovan u stranci Hrvatski istinski preporod Miroslava Tuđmana. Po struci je diplomirani pravnik i ima čin brigadnog generala. Njegova kandidatura predstavlja pokušaj da se dio hrvatskog biračkog tijela odvoji od HDZ-a BiH i dobije alternativu unutar hrvatskog političkog prostora.

Treći kandidat iz reda hrvatskog naroda je Slaven Kovačević iz DF-a. Ovaj politolog i doktor političkih nauka od 2018. godine radi kao savjetnik Željka Komšića za vanjsku politiku. Ranije je bio politički aktivan u SDP-u i DF-u, a godinama je bio prisutan i u lokalnoj politici Sarajeva.

Nastavlja politiku koju je Komšić godinama zastupao, prije svega kroz naglašavanje građanskog principa i protivljenje modelu u kojem se izbor članova Predsjedništva prvenstveno veže za etničku pripadnost. U Republici Srpskoj SNSD ima svog kandidata, ali ima ga i opozicija.

Aktuelna članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ponovo je kandidatkinja SNSD-a. Njena politička karijera počela je u oblasti evropskih integracija i međunarodne saradnje, nakon čega je postala šefica kabineta Milorada Dodika u vrijeme dok je on bio premijer RS-a. Kasnije je bila ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, a 2013. postala je premijerka RS-a u dva mandata.

Sankcije

Godine 2018. izabrana je za predsjednicu RS-a, a četiri godine kasnije članicu Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Uoči preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BiH, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo joj je sankcije zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH. Sankcije su joj uvele i SAD, koje su ih ukinule u oktobru 2025. Po struci je profesorica engleskog jezika i književnosti, a magistrirala je diplomatsko-konzularno pravo.

Kandidat opozicije iz RS-a koji će pokušati ući u Predsjedništvo je Marinko Božović, dugogodišnji načelnik Istočne Ilidže i funkcioner SDS-a. Diplomirani je ekonomista, a njegova kandidatura posebno je važna jer dolazi iz stranke koja je tradicionalno jedan od glavnih protivnika SNSD-a.

Opozicioni front u RS-u nije potpuno ujedinjen. U utrku za Predsjedništvo ulazi i Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red. On je aktuelni poslanik u NSRS-u, te jedan od najglasnijih opozicionih aktera. Prije ulaska u entitetski parlament bio je savjetnik Mladena Bosića, tada predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH. 

Njegova politička pozicija specifična je i zbog toga što ne kritikuje samo SNSD već često napada i opozicione stranke, tvrdeći da prave previše kompromisa prema vlasti.