Googleova usluga ne prikazuje čitavu teritoriju BiH, gdje je nestalo pola zemlje

Priprema vlastite oglasne kampanje navela je redakciju portala Akta.ba da istraži dva problema na Googleovoj platformi za oglašavanje. Među opcijama jezičkog ciljanja nije bilo bosanskog jezika, dok nakon odabira Bosne i Hercegovine kao područja za prikazivanje oglasa karta nije označila cijelu teritoriju države. Redakcija je od Googlea zatražila objašnjenje oba slučaja, ali odgovor do zaključenja njenog teksta nije stigao.

Za sada nije utvrđeno predstavlja li nepotpuno označena karta samo nepravilnost u prikazu ili može utjecati i na to do kojih korisnika oglasi zaista dolaze. Ni izostanak bosanskog iz jezičkih postavki ne znači automatski da oglasi napisani na tom jeziku ne mogu biti prikazani. Otvorena su, međutim, pitanja kako ih sistem prepoznaje, kako ih tretira u različitim kampanjama i mogu li domaće kompanije pouzdano obuhvatiti tržište na kojem posluju.

Bosanskog nema među podržanim jezicima

Prema istraživanju Akta.ba, hrvatski i srpski dostupni su na Googleovoj listi jezika za korisnički interfejs i jezičko ciljanje, dok bosanski nije naveden ni u jednoj od tih kategorija. Oglašivači koji posluju i obraćaju se kupcima na bosanskom zato ne mogu izabrati taj jezik kao zasebnu opciju. Riječ je o ograničenju na jednoj od najvažnijih svjetskih platformi za digitalno oglašavanje, čije komercijalne usluge koriste i plaćaju i preduzeća iz BiH.

Dodatnu neizvjesnost stvaraju Googleova pravila prema kojima oglasi i odredišne stranice na nepodržanim jezicima mogu biti odbijeni, uz razlike između pojedinih formata oglašavanja. Zbog sličnosti bosanskog s hrvatskim i srpskim ostaje pitanje kako sistem u praksi razvrstava sadržaj na bosanskom. Akta.ba je upravo zato zatražila pojašnjenje njegovog tretmana, a ne samo razloga zbog kojih nedostaje na listi.

Platforma istovremeno mijenja način jezičkog ciljanja. Kako prenosi Akta.ba pozivajući se na zvaničnu dokumentaciju, Google od septembra 2026. za Search kampanje uklanja postavku jezika na nivou kampanje, a sistem automatski procjenjuje jezik oglasa i jezike koje korisnik razumije. Promjene obuhvataju i pretraživački dio Performance Max kampanja, dok na drugim kanalima ostaju posebne jezičke postavke. Google ove izmjene predstavlja kao pojednostavljenje oglašavanja. Ipak, u okviru istraživanja nije razjašnjeno kako automatizirani sistem prepoznaje bosanski i razlikuje ga od hrvatskog i srpskog. Za kompanije koje ulažu u oglašavanje to je povezano s mogućnošću da sadržaj na jeziku svojih kupaca usmjere prema odgovarajućoj publici.

Šta nepotpuna karta znači za kampanje?

Nepravilnost u geografskom prikazu Akta.ba je zabilježila snimkom ekrana i dostavila Googleu uz zahtjev za tehničko objašnjenje. Na dokumentovanom primjeru odabir Bosne i Hercegovine kao ciljanog područja nije rezultirao označavanjem svih dijelova državne teritorije. Redakcija je tražila i potvrdu stvarnog obuhvata oglasnih kampanja.

U svojoj dokumentaciji Google navodi da geografsko ciljanje oglasa ne određuje državne granice. Lokaciju korisnika sistem procjenjuje pomoću više signala, među kojima su IP adrese, podaci uređaja i korisničke aktivnosti, a kompanija ne garantuje potpunu preciznost takvog ciljanja. Ta opća objašnjenja, međutim, ne razjašnjavaju konkretan prikaz koji je Akta.ba dostavila.

AmCham BiH upoznat s pitanjem jezičke podrške

Američka trgovačka komora u BiH potvrdila je za Akta.ba da zna za problem zastupljenosti bosanskog jezika na globalnim tehnološkim platformama. Iz Komore su naglasili da se pitanje ne ograničava na Google, nego obuhvata i druge kompanije, uključujući Apple, odnosno dostupnost bosanskog na njihovim platformama i uređajima. Jezičku podršku AmCham posmatra i kao poslovno pitanje. „Smatramo da dostupnost digitalnih alata i usluga na lokalnim jezicima može utjecati na mogućnosti kompanija da efikasno koriste digitalne platforme i dopru do svojih ciljnih grupa“, naveli su u odgovoru. Time su ukazali na vezu između lokalizacije digitalnih usluga i mogućnosti preduzeća da ih koriste u poslovanju.

Komora dosad nije direktno komunicirala s Googleom o ovom konkretnom slučaju. Potvrdila je, ipak, da može razmotriti slanje zvaničnog dopisa kojim bi skrenula pažnju na problem i zatražila informacije o mogućnostima uvođenja bosanskog kao zasebne opcije za oglašavanje. Odluka o takvom obraćanju još nije donesena. Iz AmChama smatraju da bi saradnja poslovne zajednice i nadležnih institucija mogla pomoći u efikasnijem rješavanju ovih pitanja. Poručili su da su spremni sarađivati s relevantnim akterima i podržati inicijative za bolju dostupnost digitalnih usluga i ravnopravniju zastupljenost bosanskog jezika.

Inicijativa prema Appleu pokrenuta 2025. godine

Domaća poslovna zajednica već je pokušala otvoriti pitanje bosanskog jezika kod jedne velike tehnološke kompanije. AmCham BiH potvrdio je da je tokom 2025. godine, zajedno s udruženjem Bit Alliance, Appleu uputio dopis s inicijativom da bosanski bude uključen u njegove operativne sisteme.

Iz odgovora koji je Komora dostavila Akta.ba nije vidljivo kako je ta inicijativa završila. Nije navedeno je li Apple odgovorio niti jesu li nakon slanja dopisa poduzimani dodatni koraci. Poznato je, dakle, da je zahtjev upućen, ali njegov ishod ostaje nepoznat.

Upiti Googleu, Ambasadi SAD-a i domaćim institucijama

Akta.ba je od Googlea zatražila da objasni zašto bosanski nije zasebno podržan, koje kriterije ne ispunjava i je li njegovo uključivanje ranije razmatrano. Pitala je i postoji li plan za uvođenje podrške, uz zahtjev da se provjeri nepotpun prikaz teritorije BiH i pojasni stvarni obuhvat oglasa. Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u BiH upućena su pitanja o dostupnosti Googleovih usluga domaćim kompanijama, eventualnim ranijim pritužbama i mogućnosti posredovanja u komunikaciji. Ambasada nije komentarisala konkretna pitanja, nego je redakciju uputila direktno Googleu. Akta.ba se kompaniji već bila obratila prije tog odgovora.

Od Ministarstva komunikacija i prometa BiH zatražene su informacije o tome jesu li ranije evidentirani problemi s jezičkom podrškom i geografskim prikazom države. Redakcija je pitala i hoće li Ministarstvo tražiti zvanično očitovanje Googlea te eventualno pokrenuti institucionalne korake. Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu upućen je zahtjev za stručno tumačenje posljedica izostavljanja bosanskog i mogućnosti da u digitalnim sistemima bude pogrešno označen. Zatražene su i informacije o jezičkim resursima koji bi mogli pomoći njegovom uključivanju na globalne platforme.

Akta.ba najavljuje nastavak istraživanja kako bi utvrdila razloge izostanka bosanskog jezika, mogući utjecaj na poslovanje domaćih kompanija i mogućnosti za konkretno djelovanje. U središtu su pitanja mogu li preduzeća koja plaćaju Googleove usluge pouzdano oglašavati na cijelom domaćem tržištu i kako platforma prepoznaje jezik na kojem posluju.